Hramadstva

«Łuč» pradstaviŭ kalekcyju hadzińnikaŭ z karcinami aŭstryjskaha mastaka

Partyja hadzińnikaŭ budzie limitavanaj.

Fota: «Łuč»

Minski zavod «Łuč» pradstaviŭ kalekcyju hadzińnikaŭ, pryśviečanaj tvorčaści aŭstryjskaha mastaka Hustava Klimta (1862-1918).

Na cyfierbłatach hadzińnikaŭ hetaj kalekcyi namalavanyja najbolš viadomyja karciny aŭtara.

«Kožnaja madel hadzińnika ŭvasablaje niepaŭtorny styl i hłybiniu tvorčaści Klimta. Repradukcyi jaho šedeŭraŭ, takich jak «Pacałunak», «Judzif», «Dama ź viejeram» i «Panny», stali asnovaj dla dyzajnu cyfierbłataŭ», — raspaviadaje «Łuč».

Fota: «Łuč»

Tyraž kalekcyi budzie limitavanym. Hadzińnik užo možna pieradzamović. Košt luboj madeli — 399 rubloŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Siarhiej Cichanoŭski vyjšaŭ na volu

Usie naviny →
Usie naviny

Ludzi ździŭlajucca tamu, što ŭ vioskach na Brasłaŭščynie niama płatoŭ. Čym heta možna patłumačyć?3

Niabienzia nazvaŭ rasijski «miemarandum» «najlepšaj prapanovaj» dla Kijeva

Miłyja ci pačvarnyja? Čamu lalki Labubu stali suśvietnaj siensacyjaj4

Kolki kaštuje chatniaja aptečka ŭ Biełarusi, Litvie i Polščy? Paraŭnali ceny1

Tramp: Ja arhanizavaŭ mirnuju damovu pamiž Konha i Ruandaj. Ale Nobiela mnie za heta nie daduć8

Minhandlu aburyłasia zavyšeńniem u 8 razoŭ cany na čyrvona-zialonyja ściažki5

U Iranie adbyŭsia ziemlatrus mahnitudaj 5,2. Adrazu pajšli čutki2

«Doŭhaja daroha pa ŭsim śviecie». Biełaruska z adnym zaplečnikam abjeździła 40 krain2

Budučynia Irana: try scenary paśla mahčymaha krachu režymu mułaŭ4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Siarhiej Cichanoŭski vyjšaŭ na volu93

Siarhiej Cichanoŭski vyjšaŭ na volu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić