Hramadstva22

Tynkoŭščyku ź Minskaha rajona dali try hady kałonii za admaŭleńnie hienacydu biełaruskaha naroda

Taksama Andreja Savickaha abvinavacili ŭ abrazie Łukašenki.

Sprava ab admaŭleńni hienacydu biełaruskaha naroda razhladałasia ŭpieršyniu, praces prachodziŭ u Minskim haradskim sudzie.

55-hadovaha žychara Minskaha rajona, Andreja Savickaha zatrymali ŭ lutym. Jaho abvinavacili ŭ tym, što jon stvaryŭ hrupu ŭ «Adnakłaśnikach», u jakoj nibyta pisaŭ abraźlivyja teksty na adras Łukašenki «vyklučna ŭ suviazi z zajmanaj im pasadaj i vykananymi słužbovymi abaviazkami».

Akramia taho, jak skazana ŭ materyjałach spravy, «22 sakavika, u hadavinu trahiedyi ŭ vioscy Chatyń, Savicki ŭ sprobach falsifikacyi padziej, vynikaŭ Druhoj suśvietnaj vajny i apraŭdańnia złačynstvaŭ nacysckich złačyncaŭ i ich pamahatych, nacyjanalistyčnych farmiravańniaŭ u hady Vialikaj Ajčynnaj vajny naŭmysna skaziŭ abstaviny masavaha źniščeńnia 22 sakavika 1943 hoda žycharoŭ Chatyni».

«22 sakavika — trahiedyja ŭ Chatyni. A naohuł, ci praŭda heta ci nas chočuć pierakanać, što heta sprava ruk niemcaŭ…», — cytuje tolki častku taho pasta «SB».

Sud, jak śćviardžajecca, daśledavaŭ prysud Mižnarodnaha vajennaha trybunała, knihu «Chatyń. Trahiedyja i pamiać», inšyja dakumienty i pryjšoŭ da vysnovy, što Savicki naŭmysna admaŭlaŭ hienacyd.

Mužčynu prysudzili da troch hadoŭ pazbaŭleńnia voli z adbyvańniem pakarańnia ŭ kałonii va ŭmovach ahulnaha režymu.

Kamientary2

  • iru
    05.11.2024
    Nu za praŭdu ŭ nas sadžajuć užo niekalki hod. Byŭ hienacyd, pryznajem, z boku rasiejcaŭ, kamunistaŭ i łukašystaŭ. Niemcy metanakiravana zajmalisia hienacydam žydoŭskaha narodu, pra heta taksama šmat apaviadali dziady. Nu kali ličyć žydoŭski narod častkaj biełaruskaha (tak pryniata zaraz, bo jany žyli tut i byli častkaj našaha narodu), to tady možna ličyć, što byŭ hienacyd biełaruskaha narodu i z boku niemcaŭ. Asabista ja bolš čuła pra historyi zabojstva biełarusaŭ savieckimi partyzanami, i vielmi mała historyj pra zabojstva niemcami. Ale, mažliva, u inšych miascovaściach było inačaj.
  • nacdem
    06.11.2024
    Majho baćku vyratavaŭ niemiec ad śmierci

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić