Śviet22

Sud u Maskvie nad Suzdalcavym za paklop na Łukašenku zrabili zakrytym

Kryminalnaja sprava suprać rasijskaha palitołaha Andreja Suzdalcava zaviedziena pavodle pazovu pasolstva Biełarusi ŭ Rasii za paklop na Łukašenku

Lefortaŭski sud Maskvy zakryŭ pasiadžeńnie pa spravie Andreja Suzdalcava biez tłumačeńnia pryčyn. Jaho abvinavačvajuć u paklopie na Łukašenku. Paśla hetaha praces čarhovy raz byŭ adkładzieny na 16 śniežnia.

Kryminalnaja sprava suprać Suzdalcava zaviedziena pavodle pazovu pasolstva Biełarusi ŭ Rasii za paklop (art. 128.1 č. 2 i č. 5 Kryminalnaha kodeksa RF). 

Pa artykułach, jakija inkryminujucca Suzdalcavu, jamu pahražaje da 5 hadoŭ źniavoleńnia.

Ale navat kali sprava skončycca nie turmoj, a štrafam abo papraŭčymi rabotami, dla Suzdalcava taki prysud moža aznačać, što jon bolš nie zmoža pracavać u VNU i aficyjna zajmacca navukovaj dziejnaściu. 

Andrej Suzdalcaŭ — rasijski palitołah, palityčny kamientatar pa biełaruskaj tematycy. Jon krytyk režymu Alaksandra Łukašenki, ale vyklučna z prarasijskich pazicyj.

Jon naradziŭsia va Uładzivastoku, u pačatku 1990-ch ažaniŭsia ź biełaruskaj i pierajechaŭ u Biełaruś, dzie staŭ razhortvać prarasijskuju dziejnaść u asiarodku demakratyčnaj apazicyi.

U 2006 hodzie jon byŭ pazbaŭleny dazvołu na žycharstva i vysłany z krainy. Pavodle aficyjnaj farmuloŭki, Suzdalcaŭ staviŭ «pad pahrozu nacyjanalnuju biaśpieku Biełarusi».

Paśla departacyi Suzdalcaŭ asieŭ u Maskvie, dzie staŭ namieśnikam dekana fakulteta suśvietnaj ekanomiki Vyšejšaj škoły ekanomiki.

11 studzienia 2024 hoda MUS RB pryznała «ekstremisckim farmavańniem» telehram-kanał «Andriej Suzdalciev». Paśla taho kanał nieadkładna spyniŭ pracu.

U kancy sakavika 2024 hoda staronka Andreja Suzdalcava źnikła z sajta Vyšejšaj škoły ekanomiki, imavierna, praź pieraśled biełaruskimi ŭładami. U krasaviku rasijskija ŚMI paviedamili pra jahonaje zatrymańnie, što sam palitołah paśla abviarhaŭ i nazyvaŭ «pravakacyjaj».

Kamientary2

  • Hi
    05.12.2024
    Kab Suzdalcava sudzili ŭ Biełarusi jaho pryznali b "palitviaźniem"? Jon ža paciarpieŭ vyklučna za svaje ruskamirnyja pohlady?
  • Prachviesar
    06.12.2024
    Usio, bolš nie padrychtuje novych bałkuncoŭ?

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić