Homielskuju piensijanierku ŭratavała ad machlaroŭ tolki niaŭmieńnie zachoŭvać tajamnicu
Žančynie patelefanavali na chatni telefon nibyta supracoŭniki «Enierhanahladu». Jany raskazali, što zaraz idzie masavaja zamiena ličylnikaŭ, jakaja kaštuje niemałych hrošaj. Ale žančynie paščaściła trapić na akcyju pa biaspłatnaj zamienie abstalavańnia. Heta akazałasia toj prynadaj, na jakuju davierlivaja piensijanierka i trapiła.

Kab uziać udzieł u akcyi, treba było tolki paviedamić nibyta «Enierhanahladu» svaje pašpartnyja danyja, što žančyna i zrabiła.
Amal adrazu paśla taho joj patelefanavaŭ praź miesiendžar «supracoŭnik milicyi» i skazaŭ, što žančynu padmanuli. Maŭlaŭ, na jaje danyja ašukancy aformili kredyty i ŭžo vyvodziać hrošy za miažu.
Paśla taho surazmoŭca napužaŭ piensijanierku kryminalnaj spravaj i pacikaviŭsia, ci jość u jaje doma niejkija aščadžeńni. A pakolki hrošy ŭ žančyny znajšlisia, tamu mužčyna paraiŭ ich nieadkładna zadekłaravać, kab srodki nie kanfiskavali. Dla hetaha treba było pajści ŭ bank i ŭsio pakłaści na śpiecyjalny rachunak.
Na ščaście, bank u hety čas užo nie pracavaŭ. Tamu machlary zahadali trymać hetuju historyju ŭ sakrecie i źviarnucca ŭ bank u paniadziełak. Ale ŭschvalavanaja piensijanierka nie vytrymała i raskazała pra ŭsio svajoj znajomaj. Taja ž, zrazumieŭšy, što sprava niačystaja, pierakanała siabroŭku źviarnucca ŭ milicyju.
Ciapier śledčyja raspačali kryminalnuju spravu pa fakcie machlarstva.
«Fota kvatery piensijanierki, jakaja čakaje zvanka ad machlaroŭ». Najlepšyja tvity tydnia
83-hadovuju žycharku Oršy napałochali tym, što jana finansuje vajnu va Ukrainie. I zabrali 200 tysiač rubloŭ
Machlary prapanujuć pasiŭny zarobak ad «Biełtelekama»
Fejkavy milicyjanier zapałochvaje biełarusaŭ z dapamohaj partreta Łukašenki
Kamientary