Muzyka

Biełaruskamoŭnaja alternatyva Stynhu

18 vieraśnia ŭ Minsku projdzie kancert «Bardaŭskaja vosień»

Pavodle słovaŭ adnaho z metraŭ bardaŭskaj pieśni Źmitra Bartosika,

z kanca 80-ch bardaŭskaja muzyka ŭ Biełarusi zaznała transfarmacyju. Firmovy płač pa rodnaj movie, ziamielcy, i mitynhovyja pieśni — usio heta adyšło.
Zastalisia — luboŭnaja liryka, jakaja ciapier vielmi haradskaja pavodle formy, niepadobnyja na papiarednikaŭ, temy dla pieśniaŭ. Bolš za toje, navat adyšła moda na śpiavańnie pieśniaŭ na słovy paetaŭ, i kožny małady bard starajecca znajści svaje hučańnie i svaje temy. Tak, u dadatak źnikli čary zabaronienaha płodu, jakija i vabili na stadyjony pasłuchać bardaŭ tysiačy. Adnak bardaŭskaja muzyka zaniała svaju nišu, i chilicca da vystupaŭ va ŭtulnych kaviarniach.

18 vieraśnia ŭ Minsku adbudziecca kancert «Bardaŭskaja vosień». Heta budzie adboračny kancert dla tych bardaŭ, jakija padali zajaŭki na ŭdzieł u konkursnaj častcy fiestyvalu ŭ Bielsku (Biełastoččyna) i zajhrajuć na hałoŭnym kancercie «Bardaŭskaj vosieni — 2010». Konkurs-konkursam, ale na minskim kancercie słuchač budzie mieć mahčymaść paznajomicca z novaj hienieracyjaj ajčynnych bardaŭ (hurt «Zhraja», Aleś Jemieljanaŭ), a taksama ź viadomymi ŭžo Ramanam Jarašam, Tacianaj Hrynievič-Matafonavaj i Volhaj Akulič. Buduć taksama siurpryzy:

hurt Akute, jaki ŭvohule hrajuć u styli «dyska-dens», admysłova dziela vosieni padrychtavali akustyčnuju prahramu.

—Sučasnaja bardaŭskaja muzyka — heta najpierš muzyka nakiravanaja na tekst, — kaža Michał Baranoŭski, salist hurtu «Nielha Zabyć». — I tamu nie tak istotna, što ŭ apošnija hady hetaja muzyka vidaźmianiłasia: voś my hrajem cełym hurtam, z bubnami i skrypkaj, jość bard Pavał Silivončyk, jaki vykonvaje pieśni pad akardeon. A na zakidy nakont niefarmatnaści bardaŭskaj pieśni mahu skazać, što bardaŭskaja muzyka maje svaich stałych prychilnikaŭ i kancerty bardaŭ pa-raniejšamu źbirajuć aŭdytoryju.

Dadamo, što adnaho z kankursantaŭ sioletniaj «Bardaŭskaja vosień»abrać i naviedniki muzyčnaha partała «Tuzina Hitoŭ» . Tamsama, darečy, možna pasłuchać pieśni kankursantaŭ.

Takim čynam, 18 vieraśnia. «Bardaŭskaja vosień». Bar «Piŭnaja historyja» (1-y Zaharadny zav., 20, biznes-centr Silver Tower, pobač ad st. m. «Maładziožnaja»). Pačatak a 18. Uvachod na kancert volny.

Kamientary

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant16

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant

Usie naviny →
Usie naviny

IP chočuć zabaranić zajmacca luboj adukacyjnaj dziejnaściu 

Polšča i krainy Bałtyi prosiać pra abarončuju liniju na miažy z Rasijaj i Biełaruśsiu1

Krainy ES uzhadnili sankcyi ŭ dačynieńni da Biełarusi, kab zakryć samuju vialikuju ščylinu suprać Rasii3

Nočču Hruzija śviatkavała histaryčny vychad zbornaj u płej-of Jeŭra VIDEA

U Balivii vajskoŭcy ździejśnili sprobu pieravarotu. Prezident vyjšaŭ da ich1

Hałkipier zbornaj Hruzii — najlepšy bramnik hrupavoha etapu Jeŭra-2024 pa kolkaści sejvaŭ

U Minsku maładoha lejtenanta sudziać za «raspusnyja dziejańni» ŭ adnosinach da padletka4

Hruzija — Ispanija, Francyja — Bielhija — usie pary 1/8 finału

Hruzija prabiłasia ŭ 1/8 finału. I heta samaja hałoŭnaja siensacyja Jeŭra-2024 VIDEA6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant16

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant

Hałoŭnaje
Usie naviny →