Zdaroŭje

Daktary: U Biełarusi praktyčna niama zdarovych ciažarnych žančyn

Pra heta paviedamiła dacent kafiedry akušerstva, hiniekałohii i repraduktyŭnaha zdaroŭja Biełaruskaj miedycynskaj akademii paśladypłomnaj adukacyi, kandydat miedycynskich navuk Kaciaryna Piatrova 15 śniežnia na pasiadžeńni kruhłaha stała ŭ Minsku.

Pavodle jaje słoŭ, u kožnaj žančyny padčas ciažarnaści adznačajecca taja ci inšaja patałohija.

Čaściej za ŭsio, heta zachvorvańni ščytapadobnaj załozy, straŭnikava-kišačnaha traktu, inšyja chraničnyja zachvorvańni, jakija žančyna nabyvaje ŭ dziacinstvie i junactvie.

Aprača taho, raspaŭsiudžany hiniekałahičnyja zachvorvańni, jakija niehatyŭna ŭpłyvajuć na vynošvańnie i naradžeńnie dziciaci.

Jak miarkuje Piatrova, u Biełarusi «nie vielmi spryjalnaja» situacyja z repraduktyŭnym zdaroŭjem žančyn, što źviazana z ekałohijaj i šeraham sacyjalnych faktaraŭ. «Dziaŭčynki rana pačynajuć pałavoje žyćcio. Da momantu kali jany zadumvajucca pra šlub i adpaviedna pra naradžeńnie dziaciej, u ich užo jość zapas tych chvarob, jakija jany nabyli na praciahu žyćcia», — zaznačyła śpiecyjalist.

Pavodle słoŭ dyrektara Centra repraduktyŭnaj miedycyny hiniekołaha-repraduktołaha Śviatłany Žukoŭskaj,

najbolš spryjalny ŭzrost dla naradžeńnia dziaciej — 25–35 hadoŭ.

Paśla 35 hadoŭ u dva razy źnižajecca vierahodnaść nastupleńnia ciažarnaści i ŭ dva razy pavialičvajecca ryzyka raźvićcia parokaŭ u płoda. Jak zaznačyła Žukoŭskaja, Suśvietnaja arhanizacyja achovy zdaroŭja ličyć repraduktyŭnym uzrost žančyny ad 18 da 49 hadoŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić