Kultura55

Adbyłasia pieradača faksimile Słuckaha Jevanhiella Nacyjanalnaj biblijatecy

U Minsku ŭ Nacyjanalnaj biblijatecy Biełarusi (NBB) 15 śniežnia adbyłasia pieradača faksimile Słuckaha Jevanhiella NBB i najbujniejšym biblijatekam krainy.

Dyrektar vydaviectva Biełaruskaha ekzarchata Ruskaj pravasłaŭnaj carkvy ijerej Jaŭhien Łabyńko pieradaŭ błahasłavieńnie na cyrymoniju ad mitrapalita Minskaha i Słuckaha Fiłareta, patryjaršaha ekzarcha ŭsiaje Biełarusi. Ajciec Jaŭhien vykazaŭ zadavalnieńnie tym, što Jevanhielle (Błahaja viestka) znoŭ abjadnoŭvaje ludziej, bo ŭ padrychtoŭcy knihi razam z vydaviectvam brali ŭdzieł NBB i Instytut movaznaŭstva imia Jakuba Kołasa Nacyjanalnaj akademii navuk. Jon zaznačyŭ, što vypusk faksimile źjaŭlajecca druhim paśla adnaŭleńnia Kryža prapadobnaj Jeŭfrasińni Połackaj krokam u prajekcie «Viartańnie śviatyniaŭ». «Heta patrebna nam, kab my pamiatali svaje chryścijanskija historyju, karani i prodkaŭ», — skazaŭ ajciec Jaŭhien.

Pavodle słoŭ staršyni RHA «Baćki i nastaŭniki za adradžeńnie pravasłaŭnaj adukacyi» Uładzimira Hrozava, biełaruskaja siamja pavinna raści, macnieć i prymnažacca. Jon miarkuje, što demahrafičnaje, ekanamičnaje i sacyjalnaje raźvićcio krainy mahčymaje tolki pry najaŭnaści duchoŭnaha ściahu, jakim i źjaŭlajecca Słuckaje Jevanhielle.

Na praciahu miesiaca praz abłasnyja biblijateki falijant budzie pieradadzieny va ŭsie rajonnyja biblijateki krainy i knižnyja zbory biełaruskich VNU.

Dyrektar NBB Raman Matulski nazvaŭ faksimile Słuckaha Jevanhiella «nie prosta pomnikam knižnaj kultury, a biełaruskaj śviatyniaj». Jon nahadaŭ, što rukapis Słuckaha Jevanhiella, ułasnaručna stvoranaha ŭ Słucku ŭ 1581 hodzie miascovym kniaziem Juryjem Alelkavičam, byŭ stračany ŭ pačatku Vialikaj Ajčynnaj vajny i viarnuŭasia ludziam niekalki hadoŭ tamu. Zatym, pavodle słoŭ Matulskaha, byli stvorany elektronnaja viersija rukapisu i jaho faksimilnaje vydańnie. Dyrektar NBB paviedamiŭ, što pačałasia praca pa vydańni faksimile Połackaha Jevanhiella — biełaruskaj duchoŭnaj śviatyni XII stahodździa, da jakoj dakranułasia ruka Jeŭfrasińni Połackaj.

U cyrymonii brali ŭdzieł kamierny duchoŭny teatr centra pravasłaŭnaj kultury «Spadarožnik chryścijanstva» i vakalny mužčynski ansambl «Błahaviest» vydaviectva Biełaruskaha ekzarchata. Udzielnikam cyrymonii byŭ pakazany videafilm pra respublikanskuju duchoŭna-aśvietnickuju prahramu «Siamja — jadnańnie — Ajčyna».

Kamientary5

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Mianie hrochnuć na druhi dzień». Prapahandystka Simańjan raskazała, jak chacieła jechać vajavać — a paśla pieradumała7

Łukašenka abvinavaciŭ u prablemach na «Amkadory» jahonaha byłoha ŭładalnika5

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie8

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić