«Ale rašeńnie pra abrańnie dalejšaj miery ŭtrymańnia budzie prymać śledčy, kiraŭnik śledčaj hrupy — abo ŭziać padpisku pra niavyjezd, abo pakinuć pad vartaj. Pakul jany ŭ nas».
Ministr unutranych spraŭ Anatol Kulašoŭ padčasonłajn-kanfierencyi na sajcie Biełteleradyjokampanii paćvierdziŭ infarmacyju pra zatrymańnie baćki i starejšaha brata hałoŭnaha padazravanaha ŭ ździajśnieńni terakta ŭ minskim mietro 11 krasavika,
— Tak, jany znachodziacca ŭ nas — i baćka, i starejšy brat. Ale rašeńnie pra abrańnie dalejšaj miery ŭtrymańnia budzie prymać śledčy, kiraŭnik śledčaj hrupy — abo ŭziać padpisku pra niavyjezd, abo pakinuć pad vartaj. Pakul jany ŭ nas.
Taksama sp. ministr prakamientavaŭ supiarečlivuju infarmacyju pra acenki pa chimii padazravanych u terakcie, a taksama supiarečlivuju infarmacyju nakont łohiki rasśledavańnia troch teraktaŭ. Jamu zadali voś takoje pytańnie:
— Anatol Niłavič, pravaachoŭnyja orhany aburajucca nieadnaznačnaj interpretacyjaj padziej vakoł 11 krasavika i niedavieram da chodu rasśledavańnia. A ci moža być inakš, kali toje, što kažuć u milicyi, prakuratury i KDB razychodzicca, naprykład, sa słovami prezidenta. Pieršyja zajavili, što spačatku raskryli terakt 2011 hoda, a zatym
— Vy viedajecie, kali b u žyćci ŭsio tak było prosta i lohka, to my b hetuju kryminalnaja spravu ... za sutki nakiravali b u sud, — adkazaŭ ministr. — Ale tak u žyćci nie byvaje. Heta jašče raz kaža pra toje, što zaŭsiody takoha rodu złačynstvy vielmi ciažkija ŭ rasśledavańni, ich niaprosta daznavacca, pakolki ŭźnikaje masa supiarečnaściaŭ, i dla taho, kab usie hetyja supiarečnaści likvidavać, treba kałasalnuju pracu prarabić. Heta sotni tysiač dopytaŭ, heta sotni tysiač apytańniaŭ, heta praviadzieńnie sotniaŭ roznych ekśpiertyz (
Viadučy: —
Kulašoŭ: Adzin ź ich braŭ udzieł u alimpijadach, i nastaŭnica ab im adhukałasia jak ab zdolnym vučni. Ale adznaka ŭ dziońniku — nie zaŭsiody kryter acenki viedaŭ čałavieka. Časam možna mieć u atestacie 3 bały (pa
A.Kulašoŭ taksama zaznačyŭ, što ŭ padazravanaha nijakich kredytaŭ i prablem z hrašyma nie było,
«bo jon vioŭ askietyčny ład žyćcia». Taksama niama źviestak, jakija ŭkazvajuć na zakazčykaŭ terakta ŭ mietro.
Što praviarajuć siońnia milicyjanty na ŭvachodzie ŭ mietro i kolki heta budzie doŭžycca
Šukajuć zabaronienyja da pravozu pradmiety, rečy, u tym liku mahčymyja vybuchovyja pryłady, zbroja, bojeprypasy - heta značyć usio toje, što moža nanieści ludziam škodu pry ruchu ŭ mietrapalitenie. Hetaja praca nakiravana ŭ pieršuju čarhu na harantavańnie biaśpieki ludziej. Takaja nieabchodnaja previentyŭnaja prafiłaktyčnaja miera, jakaja dazvolić nam być upeŭnienymi ŭ tym, što siońnia jeździć u mietro biaśpiečna.
A jak doŭha heta moža ciahnucca?
Pakul my ŭzmocnieny varyjant niasieńnia słužby nie admianiali, ale navat kali my jaho źmienim, to heta nijakim čynam nie budzie kazać pra toje, što my budziem mienš pilnyja i mienš adkaznyja. Budziem ŭpłyvać na mahčymyja apieratyŭnyja źmieny stanovišča z dapamohaj inšych formaŭ i mietadaŭ pracy, jakich u nas u arsienale dastatkova.

Kamientary