Šylda z malitvaj «Ojča naš» pa-biełarusku źjavicca ŭ Jerusalimie
Sioleta, 24 kastryčnika, u Jerusalimie na Aliŭnaj hary adbudziecca histaryčnaja padzieja, jakaja nie moža zastaccapa-za ŭvahaj biełarusaŭ. Mienavita ŭ hety dzień u jerusalimskim katalickim chramie Pater noster budzie ŭstalavanaja šylda z tekstam hałoŭnaj chryścijanskaj malitvy («Ojča naš»)pa-biełarusku .
Štohod pilihrymy z roznych kutkoŭ śvietu pryjazdžajuć na Aliŭnuju haru, kab ubačyć na ŭłasnyja vočy miesca, dzie Isus Chrystos pravodziŭ svaje apošnija dni z apostałami. Dzie Jon, pavodle staražytnaj tradycyi, navučyŭ ich malicca słovami, jakija daŭno zrabilisia dobra viadomymi ŭsim narodam. U pamiać pra tuju padzieju naradziłasia žadańnie zbudavać śviatyniu na miescy, dzie heta malitva prahučała ŭpieršyniu. Paźniej pilihrymy z roznych krain zachacieli ŭmacavać šyldy z tekstam hetaj malitvy na svaich nacyjanalnych movach na murach śviatyni na znak svajoj prynaležnaści da chryścijanskaj spadčyny, da słovaŭ, jakija źlacieli z vusnaŭ Chrysta.
Našyja susiedzi z Polščy, Litvy, Ukrainy, Łatvii i Rasii taksama, pryjazdžajučy ŭ Jerusalim, uzychodziačy na Aliŭnuju haru, mohuć bačyć słovy hetaj malitvy na svaich movach i, staŭšy pad svajoj šyldaj, pamalicca tak, jak niekali vučyŭ čałaviek z Halilei. Takaja mahčymaść nieŭzabavie źjavicca i ŭ nas, biełarusaŭ. Pry ŭdziele arcybiskupa mitrapalita
Pilihrymy, što voźmuć udzieł u padarožžy na Śviatuju Ziamlu u hetym časie (z 18 pa 25 kastryčnika) naviedajuć taksama Jerusalim, Nazaret, Viflejem, Halilejskaje mora, raku Ijardan, Kanu Halilejskuju, haru Fafor, Miortvaje mora i šmat inšych miescaŭ. Aprača ŭdziełu ŭ śviatočnaj liturhii na Aliŭnaj hary ŭsim budzie dadzienaja cudoŭnaja mahčymaść paznajomicca z historyjaj i kulturaj Izraila, adpačyć va ŭłońni malaŭničaj pryrody hetaj krainy, adnavić svaju duchoŭnuju raŭnavahu i zdabyć novyja znajomstvy.
Kali žadaješ stać vidavočcam hetaj znakavaj padziei, zaprašajem u padarožža.
Padrabiaznaści na sajcie piligrymka.by.
Infarmacyja pa telefonach:
-
U siecivie źjaviłasia videa z aŭtobusam MAZ, padłoha ŭ jakim varušycca, niby dyvan-samalot
-
«Abo toŭstyja pisali, abo ź dziećmi». Fanat Łukašenki Žan Sodziel nie zmoh znajści žonku i aburajecca, što «dziaŭčaty pajšli nie tyja»
-
Kryścinie Arbakajcie zabaranili ŭjezd u Łatviju praz pahrozu nacyjanalnaj biaśpiecy
Kamientary