Nacyjanalny akademičny teatr imia Janki Kupały ŭpieršyniu vystupiŭ na Tumannym Albijonie. 10 traŭnia kupałaŭcy pradstavili śpiektakl «Vykradańnie Jeŭropy, albo Teatr Uršuli Radzivił» na scenie łondanskaha teatra «Błumsbery». Vizit najstarejšaj teatralnaj trupy Biełarusi ŭ Vialikabrytaniju adbyvaŭsia ŭ kantekście mocnaha palityčnaha supraćstajańnia. Karespandent «Tut i ciapier» pabyvaŭ na biełaruskaj imprezie.
Adkaz Čembierlenu?
Imavierna, što za pryjezd Kupałaŭskaha teatra ŭ brytanskuju stalicu łondancy musiać być udziačnyja inšamu biełaruskamu teatru — Svabodnamu.Jašče ŭvosień
Dypmisija Biełarusi ŭ Łondanie razam ź Ministerstvam kultury inicyjavali pryjezd u Łondan Kupałaŭskaha teatru z pastanoŭkaj Mikałaja Pinihina «Vykradańnie Jeŭropy, albo Teatr Uršuli Radzivił». Śpiektakl pastaŭleny pavodle troch pjes kniahini Franciški Uršuli Radzivił — zasnavalnicy prafiesijnaha teatra na Biełarusi. «Niaśvižskaja arlekinada» — heta rekanstrukcyja śviatočnaha viečara ŭ Niaśvižskim zamku. Śpiektakl składajecca z baleta «Daścipnaje kachańnie», opiery «Vykradańnie Jeŭropy» i kamiedyi «Raspuśniki ŭ pastcy».
Pryvoz vialikaj teatralnaj trupy (tolki na scenie źjavilisia kala 30 čałaviek) i habarytnych dekaracyjaŭ vymahaŭ značnaj sumy.Pavodle našaj infarmacyi, ambasadar Michnievič navat źviarnułasia da pradstaŭnikoŭ biełaruskaj dyjaspary ŭ Łondanie z prośbaj dapamahčy prafinansavać vizit. Aproč Minkultury i «Biełavija» sponsarami mierapryjemstva vystupili brytanskija kampanii, što ciesna supracoŭničajuć z uładami Biełarusi. Siarod ich: High Life London Ltd, Fintec (UK) Ltd (bujny dystrybjutar kalijnych uhnajeńniaŭ u krainy
Pijar dla «ŭnutranaha karystańnia»
Charakterna, što impreza, prezientavanaja jak «najiaskraviejšaja kulturnaja i dabračynnaja padzieja hoda», prymierkavanaja da
Śpiektakl adbyŭsia na scenie łondanskaha teatra «Błumsbery» (Bloomsbury Theatre).
Heta teatralnaja zała na paŭtysiačy miescaŭ uvachodzić u strukturu Univiersiteckaha kaledža Łondana i nie naležyć da liku topavych u brytanskaj stalicy.
U «biełaruski viečar» pierad uvachodam u teatr hledačoŭ sustrakaŭ pikiet Mižnarodnaha kamiteta za svabodu artystaŭ z ulotkami «Sardečna zaprašajem u Biełaruś, dzie naviedvańnie teatru moža być złačynstvam».
Adčuvałasia niabačnaja prysutnaść Svabodnaha teatra i asacyjavanaj ź im hramadzianskaj kampanii «Free Belarus Now».Raniej
Darečy, administracyja «Błumsbery» paśpiašałasia admiežavacca ad supracy z «biełaruskim režymam», paviedamiŭšy, što pradstaviła pamiaškańnie ŭ arendu dla «dabračynnaha vystupu biełaruskamu teatru imia Janki Kupały z metaj prasoŭvańnia kulturnaj spadčyny Biełarusi pa prośbie biełaruskaj ambasady».
Biez palityki
Zała na bolš čym 500 miescaŭ była poŭnaja biełarusaŭ roznych maściaŭ i zamiežnikaŭ.
Ambasadar Michnievič pryvitaŭ publiku
Varta adznačyć, što arhanizatary zrabili ŭsio mahčymaje, kab mierapryjemstva mieła apalityčny charaktar. Imia Łukašenki prahučała sa sceny tolki dvojčy— padčas uručeńnia ŭ antrakcie ordena Francyska Skaryny kiraŭnicy brytanskaj humanitarnaj arhanizacyi «Siabry Biełaruskaha Dziciačaha chośpisa» Derył Chardman.
Zatoje padčas interaktyŭnaj častki dziei z zały niekalki razoŭ danosilisia vyhuki «palitviaźni», «apazicyja», a naprykancy pradstaŭleńnia i «Žyvie Biełaruś!».
Arhanizatary padrychtavali dla ŭsich naviednikaŭ śpiektakla hustoŭnyja dvuchmoŭnyja prahramki. Kožny achvočy moh atrymać i aŭdyjonavušnik, u jakim hučaŭ paralelny pierakład dziei ź biełaruskaj na anhielskuju. Adnak sastarełaja aparatura ŭniviersiteckaha teatru razam z admysłovym tempam śpiektakla spryčynilisia da taho, što zamiežniki słaba razumieli sens dyjałohaŭ na scenie. Ahułam reakcyja zały na scenu była adekvatnaj, ale, padałosia, — bolš
«Poŭny siur»
Ci ŭdałosia kupałaŭcam danieści kulturnaje bahaćcie Biełarusi da šmatnacyjanalnaj łondanskaj publiki?
«U „Błumsbery“ ja pabačyŭ poŭny siurrealizm, — raspavioŭ „Tut i ciapier“ pa skančeńni śpiektakla kulturołah Siarhiej Stasievič. — Maniekieny ŭ biełaruskich strojach u faje, mabyć, musili reprezientavać Biełaruś sialanskuju. Ambasadar ŭručaŭ orden Skaryny pamiž dziejami i ŭ dadatak kazaŭ pra słaŭny Niaśviž ź jahonymi Radziviłami i biassłaŭnaj padrobkaj pad ichni pałac, jakuju niadaŭna zbudavali naščadki ichnich chałopaŭ.
Na łondanskaj scenie vystupaŭ panski pryhonny teatr ź Biełarusi z adpaviednym repiertuaram — dbajna pierakładzienaj z palščyzny pani Uršuli Radziviłavaj i vydadzienaj za biełaruskuju aŭtentyku fryvolnajByŭ jašče uspamin pra 9 maja…»opieraj-baletam 18 st.
Pa słovach Stasieviča, usio heta nie vybudoŭvałasia ŭ łahičnuju suviaź i nie mahło reprezientavać Biełaruś i našu kulturu zamiežnikam. «Pastanoŭka akcentuje ŭvahu na tym, što Biełaruś niekali naležała da ahulnajeŭrapiejskaha kulturnaha kantekstu. Tolki ciapier, na žal, nie naležyć, a voś tak sabie pchniecca niby čorny byk z kryvavymi vačyma, u nietrach jakoha siadzić bažok sa sprytam i fantazijaj Jupitera (piersanaž častki śpiektakla „Vykradańnie Jeŭropy“ — TiC)», — adznačyŭ kulturołah.
Jakoj by ni była matyvacyja ŭładaŭ, ideja pryvieźci ŭ Łondan Kupałaŭski teatr była vielmi ŭdałaj.Adnak kab reprezientavać kulturu małaviadomaj jeŭrapiejcam krainy ź imidžam «apošniaj dyktatury Jeŭropy», treba metanakiravana pracavać hadami. Pakul ža pradstaŭniki pasolstva suvierennaj Biełarusi ŭparta praciahvajuć vymaŭlać aznačeńnie Belarusian («biełarusian» — «biełaruski») na stary saviecki kapył — «biełarašn».
Teatralnyja dni Biełarusi ŭ Łondanie praciahnucca 17–18 traŭnia.
Biełaruski svabodny teatr dvojčy pradstavić na padmostkach «Hłobusa» «Karala Lir»pa-biełarusku .