Śviet11

U Barsiełonie paŭtara miljona čałaviek patrabavali niezaležnaści Katałonii

Takija demanstracyi prachodziać štohod, ale hetaja była najbujniejšaj u historyi.

Kala 1,5 młn čałaviek uźniali ŭdzieł u demanstracyi ŭ padtrymku niezaležnaści ad Ispanii. Sotni tysiač sabralisia ŭ centry horada, razmachvajučy ściahami Katałonii i ściahami ruchu za niezaležnaść, paviedamlaje VVS. Akramia niezaležnaści demanstranty patrabavali źmieny padatkovaha zakanadaŭstva Ispanii.

Demanstracyi prachodziać 11 vieraśnia, u hadavinu abłohi Barsiełony padčas vajny za ispanskuju spadčynu 300 hadoŭ tamu. Sioleta jaje maršrut daviałosia źmianić, bo na vulicy vyjšła značna bolš ludziej, čym čakali arhanizatary.

Alfred Bosk, čalec parłamienta ad Levaj respublikanskaj partyi Katałonii, zajaviŭ, što bačyŭ tolki ściahi ruchu za niezaležnaść — jon padobny da zvyčajnaha katałonskaha ściahu, ale ź sinim trochkutnikam źleva, u centry jakoha raźmieščanaja biełaja zorka.

«Usie nieśli hetyja ściahi. Za ŭsio svajo žyćcio ja nie bačyŭ stolki ściahoŭ ruchu za niezaležnaść», — skazaŭ parłamientaryj.

Vielizarnaja kolkaść narodu pryviała da taho, što na niekalki hadzin admovili sistemy mabilnaj suviazi.

Pytańnie pra padatki

Ekanamičny kryzis u Ispanii, u vyniku jakoha kožny čaćviorty žychar krainy akazaŭsia biez pracy, pryvioŭ da taho, što Katałonija ciapier patrabuje nie tolki palityčnaj aŭtanomii ad Madryda, ale i finansava-biudžetnaj niezaležnaści.

Katałonija — samy bahaty rehijon Ispanii, jaki pradstaŭlaje 20% ispanskaj ekanomiki, patrabuje prava samastojna spahaniać padatki i tracić hetyja srodki.

U žniŭni Katałonija zapatrabavała ad Madryda finansavaj dapamohi ŭ pamiery piaci miljardaŭ jeŭra, bo, na dumku Barsiełony, mienavita na hetuju sumu Katałonija finansuje astatnija rehijony krainy z padatkaŭ, što spahaniajucca na jaje terytoryi.

Ciapier ekanomika Katałonii, jak i inšych rehijonaŭ Ispanii, adčuvaje ciažkaści.

U hetym hodzie ŭradu Katałonii daviałosia finansavać dziaržaŭnuju pazyčanaść na sumu ŭ 13 miljardaŭ jeŭra.

Madrydski karespandent Bi-bi-si paviedamlaje, što va ŭrada Katałonii na dadzieny momant ledź chapaje hrošaj na zarpłaty dziaržsłužboŭcaŭ.

Prychilniki niezaležnaści ci bolšaj aŭtanomii Katałonii śćviardžajuć, što Barsiełona płacić zanadta šmat padatkaŭ Madrydu, atrymlivajučy niedastatkova naŭzamien.

Prem'jer-ministr Ispanii Maryjana Rachoj, sa svajho boku, śćviardžaje, što niezaležnaść Katałonii nijak nie dapamoža sprobam krainy paźbiehnuć ekanamičnaha kałapsu.

Kiraŭnik urada Katałonii Artur Mas i Maryjana Rachoj pavinnyja sustrecca 20 vieraśnia.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

«Prapahanda, jak u Paŭnočnaj Karei». Palaki nie vierać vybaru tavaraŭ u babrujskim «Hrynie»43

«Prapahanda, jak u Paŭnočnaj Karei». Palaki nie vierać vybaru tavaraŭ u babrujskim «Hrynie»

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku pradajuć niestandartnuju 3-uzroŭnievuju kvateru. Cana moža pryjemna ździvić2

Ksiandza z Šumilina Andžeja Juchnieviča asudzili na 13 hadoŭ źniavoleńnia5

Vyjšaŭ na svabodu palitviazień Andrej Asmałoŭski

Trenier žanočaj zbornaj Biełarusi pa handbole: U mianie ŭ kožnaj kamandzie byli leśbijanki. Zamiłoŭvajuć sproby heta rehulavać10

Stała viadoma, pra što mahli razmaŭlać Zialenski i Tramp padčas sustrečy ŭ Vatykanie3

U Kurskaj vobłaści rasijski vajskoviec rasstralaŭ miascovuju siamju: maci zahinuła, baćka ŭ komie8

U Hrodnie piensijanier pasprabavaŭ zaminiravać aŭto susieda. Mužčynu vyratavaŭ sabaka

U Łunincy ŭ fiermieraŭ pačynajuć śpieć pieršyja kłubnicy FOTAFAKT 3

Šeść z dvaccaci honščykaŭ «Formuły 1» sioleta — pačatkoŭcy. Adzin ź ich niadaŭna atrymaŭ pravy kiroŭcy

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Prapahanda, jak u Paŭnočnaj Karei». Palaki nie vierać vybaru tavaraŭ u babrujskim «Hrynie»43

«Prapahanda, jak u Paŭnočnaj Karei». Palaki nie vierać vybaru tavaraŭ u babrujskim «Hrynie»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić