Jak paviedamiła Alena Kavalenka, Siarhiej pazvaniŭ joj kala 21 hadziny 26 vieraśnia z mahiloŭskaha vakzała i paviedamiŭ, što zaraz supracoŭniki administracyi kałonii pasadziać jaho na ciahnik Kijeŭ — Sankt-Pieciarburh, i jon adpravicca dadomu.

U Viciebsku na vakzale svajaki Kavalenki sustreli jaho prykładna ŭ 24 hadziny.
Pryčym heta sustreča prachodziła pad nazirańniem vialikaj kolkaści rabotnikaŭ pravaachoŭnych orhanaŭ u cyvilnym, mnohich ź jakich siamja Kavalenki viedaje ŭ tvar.

Doma Kavalenka paviedamiŭ, što čakaŭ vyzvaleńnia ŭ chutkim časie razam z Paŭłam Syramołatavym, jaki byŭ asudžany za sprobu padpału budynka KDB u Babrujsku i jaki, jak i Kavalenka, pisaŭ prašeńnie ab pamiłavańni na imia kiraŭnika dziaržavy.

Niejki čas tamu Kavalenku i Syramołatava pieraviali ŭ asobnaje pamiaškańnie kałonii, dzie jany i čakali vyzvaleńnia.

Nahadajem, Siarhiej Kavalenka byŭ zatrymany 19 śniežnia 2011 hoda pa abvinavačańni va ŭchileńni ad adbyvańnia pakarańnia ŭ vyhladzie abmiežavańnia voli (art. 415 KK). Razmova idzie pra pakarańnie, jakoje było vyniesiena apazicyjanieru ŭ mai 2010 hoda za vyviešvańnie bieł-čyrvona-biełaha ściaha na hałoŭnaj navahodniaj jołcy Viciebska.

U lutym hetaha hoda Kavalenku asudzili na dva hady i adzin miesiac pazbaŭleńnia voli z adbyvańniem pakarańnia ŭ kałonii ahulnaha režymu.
Adrazu paśla zatrymańnia jon abjaviŭ haładoŭku pratestu, jakaja doŭžyłasia ź nievialikimi pierapynkami kala 2 miesiacaŭ.
    U kancy červienia Kavalenka napisaŭ prašeńnie ab pamiłavańni na imia Alaksandra Łukašenki. Pavodle słoŭ jaho žonki, jon vymušany byŭ heta zrabić pad naciskam administracyi kałonii. «Jon 24 ci 25 červienia napisaŭ. Jamu abiacali, što da 3 lipienia budzie sa svajoj siamjoj. Jon napisaŭ na imia prezidenta paŭtara radka: «Prašu vas mianie pamiłavać», — paviedamiła žurnalistam u lipieni žonka apazicyjaniera paśla spatkańnia z mužam.
    Pavodle jaje słoŭ, najbolš mocny nacisk na Siarhieja rabiŭsia z boku administracyi kałonii, kali jon znachodziŭsia ŭ karcary za čarhovaje parušeńnie režymu. «Tam byli vielmi drennyja ŭmovy: dach praciakaŭ, akno było raźbita, i kali išoŭ doždž, to zaciakała vada. Za noč treba było 5–6 razoŭ padymacca i rabić fizičnyja praktykavańni, kab nie zamierznuć. Mienavita ŭ hety čas da jaho prychodzili pa niekalki razoŭ na dzień i patrabavali, kab jon napisaŭ pakajańnie, što jon učyniŭ chulihanski ŭčynak, a nie palityčnuju akcyju, jak heta było nasamreč», — paviedamiła Alena Kavalenka.
    Pavodle jaje słoŭ, muž raskazaŭ, što pryblizna praz vosiem dzion znachodžańnia ŭ karcary da jaho pryjšoŭ načalnik kałonii. «Cisnuŭ mienavita synam, što voś, maŭlaŭ, syn bieź ciabie raście. Taksama kazaŭ, što z-za taho, što Siarhiej nie piša prašeńnie rabotnikam kałonii nie daduć prybaŭki da zarabotnaj płaty i nie chopić ich dzieciam na cukierki. Potym pryjšli, skazali, što nie treba nijakaha pakajańnia, a prosta napisać: prašu mianie pamiłavać biez raskajańnia, biez pryznańnia svajoj viny», — skazała žonka palitźniavolenaha. Pry hetym, paviedamiła jana, muž uspaminaŭ słovy Zianona Paźniaka pra toje, što nie treba hulać u hulni z katami.
«Jon vielmi choča być sa svajoj siamjoj, zajmacca vychavańniem syna. Jon bačyć, što čas idzie, a syn raście bieź jaho», — skazała Alena, zaznačyŭšy, što padčas spatkańnia syn byŭ rady bačyć baćku, a dačka jaho nie paznała.
Клас
0
Панылы сорам
0
Ха-ха
0
Ого
0
Сумна
0
Абуральна
0

Chočaš padzialicca važnaj infarmacyjaj ananimna i kanfidencyjna?