Historyja22

«U Hrodnie savieckaja ŭłada nie daviarała miascovym»

Prezientacyja prajektaŭ historykaŭ z Hrodna, Charkava i Rastova-na-Donie prajšła ŭ horadzie nad Niomanam.

Vyniki svajoj pracy navukoŭcy pradstavili 1 kastryčnika ŭ zali na Budzionnaha, 48a, dzie sabrałasia blizu 30 čałaviek. Prajekt «Pamiać pra vajnu z łakalnaj pierśpiektyvy» byŭ raspačaty jašče ŭ krasaviku ŭ ramkach prajekta «Histaryčnaja majsternia Jeŭropa». Jaho meta — vyvučeńnie mifałahizacyi padziejaŭ vajny z 1945 pa 1965 hh. u troch abłasnych centrach byłoha SSSR.

Navukoŭcaŭ cikaviła ahulnaje i adroznaje ŭ kulturnym łandšafcie troch haradoŭ: hazietnyja publikacyi na temu vajny, ekspazicyi pieršych pavajennych muziejaŭ, typovyja pomniki, jakija pačali źjaŭlacca na jašče paŭrazburanych vulicach z prychodam savieckaj ułady.

«U Hrodnie savieckaja ŭłada jašče doŭha paśla vajny nie daviarała miascovym, tamu ŭsie kiraŭničyja kadry prysyłalisia z uschodu» — zaznačyŭ Alaksiej Łastoŭski, jaki pradstaŭlaŭ Biełaruś. Pa čarzie vystupili jahonyja kalehi: Iryna Skołkina (Charkaŭ) i Raman Chadožka (Rastoŭ-na-Donie). Na sustrečy prysutničali i hrodzienskija historyki: Aleś Smalančuk, Aleś Kraŭcevič, Hienadź Siemiančuk, Siarhiej Tokć, Ina Sorkina, Andrej Vaškievič.

U dyskusii siarod inšaha było adznačana, što na sučasnym etapie jak u Charkavie (pomnik paŭstancam UPA), tak i ŭ vakolicach Rastova-na-Donie (pomnik hienierału Krasnovu) adnaŭlajecca pamiać niepryznanych za savieckim časam udzielnikaŭ vajny, što pakul ciažka ŭjavić u Hrodnie.

Kamientary2

Ciapier čytajuć

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Usie naviny →
Usie naviny

Ściapan Puciła: Zdajecca, Pratasievič robić navat krychu bolš, čym ad jaho patrabavałasia9

Pad Žodzinam budujuć pryjomnik dla fiekalij ź Minska. Miascovyja suprać, ale pratestavać im nie dajuć10

«Dalej budzie zasucha». Na Paleśsi pierasychajuć bałoty, i heta moža mieć kiepskija nastupstvy2

Pieršyja «kalučyja» ahurki, bujaki pa 120 rubloŭ i maładaja bulba. Što i pa kolki ciapier na Kamaroŭcy?

Pucin pra ŭdary pa Kryvym Rohu z Sumami i 56 zahinułych: Tak, mirnyja ab‘jekty. Ale cel vajskovaja29

Łukašyscki błohier, čyj kantent pryznali «ekstremisckim», praciahvaje zdymać roliki2

Leśnikam dazvolać pryvatyzavać arendnaje žyllo1

Mask hatovy pakinuć pasadu, bo «stamiŭsia ad napadak levych»16

Tajamničaje hniazdo znajšli ŭ lesie pad Starymi Darohami. Što heta moža być?6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie6

Žonka Arcioma, jaki emihravaŭ u Ispaniju ź siamjoj i zastaŭsia tam adzin, adkazała, čamu ŭ Baranavičach lepš, čym u Barsiełonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić