«U mianie na pracy źnikli ŭsie «jaŝiki», zastalisia tolki šufladki». Dziaŭčyna ź Viciebska padzialiłasia, jak maskvičy jaje nie razumiejuć
Biełaruska ź Viciebska pierajechała žyć i pracavać u Maskvu i ciapier dzielicca ŭražańniami ŭ tyktoku. Adkryćciom dla dziaŭčyny stała toje, što rasijanie nie zaŭsiody razumiejuć jaje.
17.10.2024 / 08:00
Skrynšot videa ŭ tyktoku
Błohierka pracuje ŭ śfiery stamatałohii i zajmajecca tym, što madeluje ŭ śpiecyjalnych prahramach zubnyja pratezy, karonki. Ciapier jana žartaŭliva skardzicca, što paśla emihracyi ludzi pierastali jaje razumieć.
— Kali ja prašu dastać mnie niešta z šufladki, ludzi hublajucca. Jany nie razumiejuć, što takoje šufladka. A heta «jaŝik». I ciapier u mianie na pracy źnikli ŭsie «jaŝiki», zastalisia tolki šufladki. Bo ŭsim vielmi spadabałasia heta słova.
Nieparazumieńni ŭźnikali i sa słovam holfik.
— Jany nie razumiejuć frazu «Kali mnie choładna, ja apranaju holfik». «U sensie holfik? Adnu doŭhuju škarpetku?». A holfik — heta vadałazka.
Nie abyšłosia i biez buraka — zahadkavaha dla rasijan inhredyjentu baršču. Samu błohierku ździviła toje, nakolki pa-roznamu biełarusy i rasijanie vymaŭlajuć adnyja i tyja ž słovy.
Mienš čym za sutki videa nabrała 185 tysiač prahladaŭ i kala 17 tysiač łajkaŭ.
Kamientatary aśvietnickuju dziejnaść viciablanki ŭchvalajuć: «Małajčynka, ukaraniaj tam našy šufladki, kvietki, cukierki». Siarod słoŭ, jakim prapanujuć dziaŭčynie vučyć kaleh, apynulisia taksama buśka, ssabojka i bajka.
Dla kahości stała adkryćciom, što na ruskaj burak nazyvajecca inakš. Ale byli i sumnyja kamientaryi: «A mianie i ŭ Biełarusi nie razumiejuć. Ja ŭ škole skazała niešta kštałtu «Niecikava, nie budu», i ŭsie adrazu «što ty skazała?», «što za niecikava?».
Rasijanie raskazali, jak namučylisia na biełaruskaj miažy