Sinoptyki prahnazujuć skaračeńnie praciahłaści viasny
Praciahłaść viasnovaha pieryjadu ŭ najbližejšyja hady budzie skaračacca, paviedamiŭ načalnik słužby hidramietearałahičnych prahnozaŭ Respublikanskaha hidramieteacentra Dźmitryj Rabaŭ 4 śniežnia na pres-kanfierencyi ŭ Minsku.
Pavodle jaho słoŭ, sioleta viasna ŭ Biełarusi doŭžyłasia krychu bolš za miesiac. Na bolšaj častcy terytoryi krainy zima zakončyłasia 30 sakavika — 1 krasavika, a ŭžo 7-8 maja ŭstanaviłasia letniaje nadvorje, što na dźvie-try dekady raniej za klimatyčnuju normu. «Sioleta ŭsio davoli chutka rastała, i jak takoj viasny my nie zaŭvažyli», — adznačyŭ Rabaŭ.
Jak zajaviŭ sinoptyk, prahnozy Fiederalnaj słužby Rasii pa hidramietearałohii i manitorynhu navakolnaha asiarodździa śviedčać ab tym, što ŭ najbližejšyja hady viasnovy pieryjad budzie skaračacca, a nieŭzabavie kłasičnaja viasna naohuł źniknie.
Skaračeńnie viasnovaha pieryjadu, pavodle słoŭ Rabava, abumoŭlena źmianieńniem klimatu. «Adbyłosia źmiaščeńnie siezonaŭ: vosień stała bolš praciahłaj, zima — karaciejšaj i našmat miakčejšaj, viasna skaračajecca», — skazaŭ jon.
Letam u Biełarusi ŭsio čaściej prajaŭlajucca prykmiety trapičnaha klimatu. «Staić ciopłaje i vilhotnaje nadvorje. Kolkaść apadkaŭ mocna nie pavialičyłasia, ale vyrasła kolkaść mocnych liŭniaŭ», — patłumačyŭ Rabaŭ. Akramia taho, u viasieńnie-letni pieryjad Biełaruś usio čaściej apynajecca pad upłyvam paŭdniovych cykłonaŭ. «Kali ŭ hod było pa try-piać cykłonaŭ, to ciapier za adzin miesiac moža być šeść-vosiem», — adznačyŭ jon.