Žurnalist Siarhiej Novikaŭ: Mnie nie padabajecca, što krainaj kirujuć troječniki
Viadomy biełaruski spartyŭny žurnalist Siarhiej Novikaŭ daŭ vialikaje intervju Tribuna.com. U im zakranalisia pytańni nie tolki sportu.
Tribuna.com
— Što vam nie padabajecca ŭ sučasnaj Biełarusi?
— Mnie nie padabajecca, što hetaj krainaj kirujuć troječniki. Ja vučyŭsia pa piacibalnaj sistemie. I bolšaść u našych škołach, jak praviła, farmavali troječniki. Takaja šeraja masa ludziej, jakija mała chočuć i ŭ siłu hetaha nie na mnohaje zdolnyja, jakija hatovyja mirycca ź minimumam, dla jakich hałoŭnaje, kab vakoł nie adbyvałasia ŭzrušeńniaŭ i revalucyj, nu, i jakija pa hetaj pryčynie zaražanyja virusam niejkaha prystasavanstva, kryvadušnaści, mimikryi da navakolnaha asiarodździa i bieskanfliktnaści. Tak što ciapier my žyviom u krainie, dzie va ŭładzie stajać troječniki. Jany zadajuć ton usiamu. Ekanomicy, hramadskaj dumcy, infarmacyjnaj palitycy, mastactvu i kultury. Nu, i sportu.
U pryncypie, ja škaduju, što najlepšyja hady majho žyćcia prajšli ŭ takim voś navakolnym asiarodździ. Užo, napeŭna, možna kazać pra niejkaje padviadzieńnie vynikaŭ. I tak, treba pryznać takuju sumnuju akaličnaść. Hety čas chaciełasia pravieści ŭ značna bolš cikavaj abstanoŭcy i, adpaviedna, zrabić značna bolš cikavaha.
I ciapier u mianie jość haračaje žadańnie, kab usio pamianiałasia. Kab maje dačka i ŭnučka, jakoj pajšoŭ užo piaty miesiac, dačakalisia inšaj abstanoŭki. Kab hetaja abstanoŭka paŭstała mienavita ŭ našaj krainie, a nie jakoj-niebudź inšaj.
— I jak da jaje pryjści?
— A nijak — treba vieryć i čakać. Razumieješ, kožny pa-roznamu adkazvaje na pytańnie pra źmieny. Chtości vychodzić na płošču, ablivaje siabie bienzinam i zharaje ŭ hetym połymi. Jaho vybar. Jon hieroj. Chtości lezie na barykady, ź jakich nie złazić voś užo 20 hadoŭ, i kliča tudy inšych. U čymści paśpiachova, u čymści biespaśpiachova. Praŭda, kali za 20 hadoŭ na barykadach ty ničoha nie vyjhraŭ, napeŭna, ty drenny barykadčyk.
Nu, a chtości prytrymlivajecca teoryi małych spraŭ. Ličyć patrebnym pry najaŭnaści mahčymaści havaryć ź ludźmi na narmalnaj movie, ukaraniać u ich hałovy razumnyja dumki, aryjentavać ich na razumnyja dumki inšych, padkazvać im, što karysna daviedacca, pračytać, ubačyć, kab stać lepšym. Heta doŭhi šlach. Ale heta najbolš fundamientalny šlach nazapašvańnia krytyčnaj masy intelektu, jaki rana ci pozna pačynaje daminavać nad śvietam troječnikaŭ i dyktavać jamu svoj pryjarytet. U pryncypie, voś tak možna dačakacca pieramienaŭ.