Centr biełaruskich daśledavańniaŭ źjaviŭsia ŭ Varšaŭskim univiersitecie
Pry «Studyjum Uschodniaj Jeŭropy» Varšaŭskaha ŭniviersiteta paŭstaŭ Centr biełaruskich daśledavańniaŭ. Pra hetuju novuju navukovuju i dydaktyčnuju adzinku raskazvaje prafiesar Aleś Kraŭcevič, abrany jaje kiraŭnikom.
Aleś Kraŭcevič – Hałoŭnaja meta stvareńnia hetaha Centru składajecca, možna skazać, ź dźviuch častak. Pieršaje – heta dapamahčy represavanym historykam u Biełarusi, najpierš historykam haradzienskim, siarod jakich – vielmi viadomyja ŭ navukovym śviecie asoby. I druhaja zadača – heta stvareńnie biełaruskaj histaryjahrafii, jakaja nie pryvodzić nas da kanfliktaŭ z susiedziami. I jašče adno – heta praca dziela polska-biełaruskaje dobrasusiedstva. «Usie supracoŭniki Centru buduć čytać lekcyi, źviazanyja z historyjaj hetaj častki Jeŭropy, i my budziem danosić studentam viedy pra historyju našaj krainy Biełarusi, i taksama budziem daśledavać temy, jakija mała abo zusim nie daśledavanyja ŭ biełaruskaj histaryjahrafii», – dadaje Aleś Kraŭcevič.
RR: Ci jość patreba ŭ takich viedach? I chto hetyja studenty – biełarusy, jakich ciapier davoli šmat vučycca ŭ Varšavie, ci taksama i palaki?
– Jość zacikaŭlenaść, u tym liku i z boku palakaŭ. Heta moža być źviazana z tym, što Biełaruś jak kraina, jak dziaržaŭnaja palityčnaja sistema – jana źjaŭlajecca peŭnym fienomienam. Heta vyspa aŭtarytaryzmu, tatalitaryzmu, i heta pryciahvaje. Maładych ludziej pryciahvaje niezvyčajnaje, a daśledavać apošniuju dyktaturu – heta cikava, taksama, jak i miechanizmy, jak hetuju dyktaturu pieraŭtvaryć u narmalnuju sistemu.
RR: Ci ŭdasca tut paźbiehnuć «padziełu historyi», kali i Polšča, i Litva, i Biełaruś ličać peŭnyja padziei i peŭnych asobaŭ častkaj svajoj nacyjanalnaj historyi?
– Voś jakraz adnoj z zadačaŭ my bačym napisańnie niekanfrantacyjnaj historyi polska-biełaruskich adnosinaŭ, jakaja nie padzialaje, a abjadnoŭvaje, nie abminajučy składanych prablemaŭ i momantaŭ u historyi. Ale my hetyja kanflikty płanujem razhladać nie dla padsyčeńnia, nie dla pavieličeńnia varožaści, a dla raźličeńnia ź minułym i naładžvańnia dobrasusiedskich adnosinaŭ. Heta toje, što nie mohuć zrabić palityki «łukašysckija».
RR: I tak razumieju, što ŭžo viadomyja i tyja vykładčyki, historyki, jakija buduć pracavać voś u hetym novym Centry biełaruskich studyjaŭ?
– Tak, heta viadomyja historyki, najpierš haradzienskija, jakija akazalisia «niepatrebnymi», jakich prosta vyhnali ź dziaržaŭnych ustanovaŭ. Heta i prafiesar Viačasłaŭ Švied, i prafiesar Śviatłana Kul-Sialvierstava, i kandydat navuk Andrej Čarniakievič, i jašče ŭ sumie 11 asobaŭ.
RR:Škada, što ŭsio ž našyja historyki buduć pracavać u Varšavie, a nie mohuć heta zrabić u Harodni. Ci Harodnia nie hublaje siabie jak adzin z centraŭ histaryčnaj navuki?
– Naadvarot. Toje, što ludzi aficyjna pracujuć u Varšaŭskim univiersitecie, nie aznačaje, što jany buduć pracavać dla Polščy. Nie, jany buduć pracavać dla Biełarusi bolš, čym dla Polščy. Historyki buduć pryjazdžać u Varšavu, ale žyć pieravažna ŭ Biełarusi, zajmajecca ŭ toj ža Harodni navukovaj dziejnaściu, i pracavać dla Biełarusi.
RR: I asnoŭnaja mova budzie polskaja?
– Nie. My budziem vydavać orhan – Hadavik Centru, i asnoŭnaj movaj budzie biełaruskaja. Kaniešnie, budzie i polskaja, naprykład, niechta z polskich studentaŭ, mahistrantaŭ, napiša cikavuju pracu pra Biełaruś. Heta budzie vydavacca ŭ Varšavie. «Tak što budzie dźvie movy, ale asnoŭnaja – biełaruskaja», – padkreśliŭ Aleś Kraŭcevič.