Siryjskija i iranskija siły pry padtrymcy rasijskaj avijacyi dabilisia akružeńnia Alepa
Nastupu siłaŭ Asada papiaredničali try dni intensiŭnych bambavańniaŭ horada Alepa i jahonych pryharadaŭ.
Paśla čatyroch miesiacaŭ bambardzirovak rasijskaj avijacyi armii Asada ŭdałosia dasiahnuć važnaj stratehičnaj mety. Jak pieradajuć infarmacyjnyja ahienctvy, za apošnija try dni byli pierarezanyja darohi, što viaduć na paŭnočny zachad horada Alepa. U apieracyi hałoŭnuju rolu adyhraŭ iranski ekśpiedycyjny korpus.
Alepa — najbolšy horad Siryi. Da hramadzianskaj vajny heta była kamiercyjnaja stalica krainy.
Z 2012 hoda horad častkova kantralujecca siłami Asada, a častkova — paŭstancami.
Alepa znachodzicca za 50 km ad miažy Turcyi. Ankara padtrymlivała paŭstancaŭ u rajonie Alepa. Jana ŭžo abvinavaciła siły Asada i Rasiju ŭ arhanizacyi «hałodnaj błakady» horada.
U Ministerstvie zamiežnych spraŭ Turcyi zajavili, što Rasija sprabuje schavać ślady svaich vajennych złačynstvaŭ u Siryi.
Maskva ž abvinavaciła Turcyju ŭ padrychtoŭcy suchaputnaha ŭvarvańnia ŭ Siryju.
Ankara admoviła Rasii ŭ inśpiekcyjnym palocie nad poŭdniem krainy ŭ miežach mižnarodnych damoŭlenaściej ab kantroli nad uzbrajeńniami.
U svaju čarhu, Er-Ryjad zajaviŭ ab svajoj hatoŭnaści da naziemnaj apieracyi ŭ Siryi ŭ vypadku, kali jaje ŭznačalać ZŠA.
Pieramovy pa mirnym urehulavańni ŭ Siryi, što mieli prajści ŭ Ženievie, sarvalisia. Baki abmieńvajucca ŭzajemnymi abvinavačvańniami z hetaj nahody.
Siryjskija paŭstancy pa-raniejšamu biezvynikova prosiać Saudaŭskuju Araviju i Turcyju pra pastaŭki zienitnych rakiet. Biez rakiet «ziamla-pavietra» jany zastajucca biezabaronnymi pierad rasijskimi avijaŭdarami. Adnak Vašynhton pa-raniejšamu kateharyčna pracivicca takim pastaŭkam, bo isnuje niebiaśpieka, što zienitnyja rakiety ŭrešcie z ruk paŭstancaŭ trapiać u ruki terarystaŭ Isłamskaj Dziaržavy.
Na Biełaruś u hetaj situacyi budzie ŭpłyvać toj čyńnik, što abvastreńnie hramadzianskaj vajny ŭ Siryi robić małaimaviernym panižeńnie cen na naftu.