Vyjšaŭ avijacyjny słoŭnik pa-biełarusku, aŭtar — dziejny padpałkoŭnik
U redakcyju «Našaj Nivy» trapiŭ asobnik knihi «Avijacyja pa-biełarusku. Słoŭnik».
Heta rabota padpałkoŭnika bajavoj avijacyi Mikałaja Kavalova, jaki ciaham amal dvuch hadoŭ pierakładaŭ lotnyja terminy z ruskaj i anhlijskaj movaŭ na biełaruskuju.
«U majoj śfiery niama kadyfikavanaj prafiesijnaj leksiki, — patłumačyŭ «Našaj Nivie» aŭtar. — Apošni słoŭnik vyjšaŭ u 1999 hodzie. Ahulnavajskavy — u 1997 hodzie. Pa avijacyi takoha nie było. Padčas dziažurstvaŭ kalehi kazali mnie, što kali ty tak chočaš biełaruskuju movu, to zrabi instrukcyju pa palotach. Tak dumka i naradziłasia. Našaja mova taksama musić prajści šlach, jaki prajšli inšyja. Tamu kazać, što ŭ nas leksiki niama, — heta niasłušna. Prosta nichto nie zajmaŭsia jaje ŭnarmavańniem».
U pradmovie da svajoj knihi Kavaloŭ taksama vykazaŭ spadzieŭ, što hety słoŭnik stanie bazaj dla hłybiejšych daśledavańniaŭ pa hetaj i inšych temach.
«Pračytańnie knihi-słoŭnika daść čytaču adkazy na mnohija pytańni biełaruskaj avijacyjnaj terminałohii, paćvierdzić arhumient zdolnaści rodnaj movy absłuhoŭvać samyja składanyja śfiery našaha hramadstva i samaje hałoŭnaje — padšturchnie być stvaralnikam-tvorcam novych płastoŭ biełaruščyny ŭ budź-jakoj śfiery», — napisaŭ Kavaloŭ.
Sam słoŭnik daje hruntoŭnyja tłumačeńni vybaru taho ci inšaha słova, jakim padpałkoŭnik prapanuje zamianić anałahičny ruska ci anhłamoŭny termin.
My nie budziem pryvodzić vam 250 staronak prafiesijnaj leksiki, pracytujem tolki niekatoryja cikavyja razvahi Kavalova.
Tak, terminu «aerodromnoje lotnoje pole» avijatar bačyć zamienu ŭ biełaruskim słovie «lotnišča».
Vybar jon tłumačyć tak: «Zhodna z tradycyjnym słovaŭtvareńniem, u našaj movie my pavinny nazyvać toje miesca (pa anałohii z bulbiščam, hrečyščam), adkul uźlatajućsiadajuć samaloty i adbyvajecca inšaja avijacyjnaja dziejnaść, lotniščam», — piša aŭtar i dadaje, što słova aeradrom i aeraport varta pakinuć: kali jość infrastruktura — to heta ŭžo aeradrom, kali jość aeravakzał — heta aeraport. Skažam, u dakumientacyjnaj frazie «pamiery lotnaha pola składali 1000ch150 m» karektna budzie pisać usio ž «pamiery lotnišča».
«Biedstvije» jon prapanuje zamianić słovam «licha».
«Biełaruskaja prymaŭka kaža: «Siadzi cicha — nie budzieš viedać licha», a pra dośvied čałavieka havoryć frazieałahizm «źviedać funt licha». […] Dla lotčyka ŭklučeńnie tumblera «licha» i pieradača ŭ efir — «na borcie licha» źjaŭlajecca pieršasnym punktam pry ŭźniknieńni asablivych vypadkaŭ ŭ palocie. Adznačym, što anhlijskaje SOS źjaŭlajecca nie mienš ekspresiŭnym i aznačaje «Ratujcie našyja dušy». Takim čynam, adpaviednikam dla «tierplu biedstvije» budzie «na borcie licha». […]
«Bojevomu słaživaniju» Kavaloŭ bačyć adpaviednik u «bajavym šychavańni», «bojevomu poriadku» — u «bajavym šychu».
A tak jon piša pra «briejuŝij polot»:
«Aficyjny žarhanizm pachodzić ad rasijskaha «briť dieriev́ja». Isnuje jak admysłovy (śpiecyjalny) termin. Kali dać volu fantazii, my možam skazać «skrebści drevy», jaki ŭ prymietnikavaj formie prymie vyhlad — skrebieny. Fakty vykarystańnia termina majucca ŭ biełaruskamoŭnych avijacyjnych dakumientach: «da celi ataki ŠA lacić «bryjučym palotam» […]. Na dumku aŭtara, «pryziemny palot» taksama moža vystupać jak sinonim «skrebienamu» palotu ŭ aficyjnaj litaratury.
Prapanujem taksama padborku cikavych varyjantaŭ pierakładaŭ śpiecyjalnaj leksiki:
Vniešnij osmotr — znadvorny ahlad.
Airway — pavietranaja trasa (haściniec).
Vyšiedšij iz stroja — źviedzieny z ładu.
Horizont — haryzont, «jestiestviennyj horizont» — pryrodny niebaschił, «iskustviennyj horizont» — štučny niebaschił.
«Hospodstvo v vozduchie» — panavańnie ŭ pavietry.
«Range» — dalokaść, adlehłaść, radyus (zaležna ad kantekstu).
«Zapirajuŝij miechanizm» — zamykalny miechanizm.
«Źvieno» — źviano (jak taktyčnaja avijacyjnaja adzinka), złučvo (jak techničny termin).
«Izbytok tiahi» — lišak ciahi.
«Sistiema tiah i kačałok» — sistema ciah i arelaŭ.
«Kozyriok fonaria» — brylok lichtara (šklana).
«Kromka kryła» — abza kryła.
«Krutiaŝij momient i vraŝajuŝijsia vint» — krucilny momant i abarotny vint.
«Pieriesiečienije hranicy» — pieracinańnie miažy. Aŭtar tut abhruntoŭvaje, što ŭ lotnym razumieńni hranicu nielha pierasiekčy, bo jana nie linija, a płoskaść.
«Samolot» — samalot i latak dla «vozdušnoho sudna».
«Chłopok (aerodinamičieskij)» — voplesk.
«Elektrožhut» — elektravitka.
«Obočina aerodromnych pokrytij» — bakavina aeradromnaha pokryva.
I hedak dalej. Nakład słoŭnika — 27 asobnikaŭ, jakija aŭtar choča pieradać u Nacyjanalnuju biblijateku, navučalnyja ŭstanovy dy inšym śpiecyjalistam.