BIEŁ Ł RUS

U katalickaj Polščy zabarony na «Kod da Vinčy» niama

19.05.2006 / 23:59

Nashaniva.com

U Polščy, dzie katalikami siabie ličać 97% hramadzianaŭ, katalickaja carkva chacia i nieprychilna pastaviłasia da filmu «Kod da Vinčy», adnak nie vystupiła z aficyjnym pratestam suprać pakazu stužki. Niekatoryja pradstaŭniki carkvy naadvarot ličać, što film pavodle knižki Dena Braŭna – heta šaniec dla carkvy pryciahnuć viernikaŭ.

U Polščy, dzie katalikami siabie ličać 97% hramadzianaŭ, katalickaja carkva chacia i nieprychilna pastaviłasia da filmu «Kod da Vinčy», adnak nie vystupiła z aficyjnym pratestam suprać pakazu stužki. Niekatoryja pradstaŭniki carkvy naadvarot ličać, što film pavodle knižki Dena Braŭna – heta šaniec dla carkvy pryciahnuć viernikaŭ.

Siońnia ŭ Polščy premjera filmu «Kod da Vinčy» – zali staličnych kinateatraŭ pierapoŭnienyja. Adnak, nichto z tych, chto idzie ŭ kino nia kaža, što jon – nie katalik ci pierastaŭ być katalikom paśla prahladu filmu.

(Hladač: ) «Ja vielmi krytyčna padyšoŭ da hetaha filmu, ale heta ŭsio ž taki tolki film».

Katalickaja carkva nieprychilna pastavilisia da «Kodu da Vinčy». Biskupy nazvali film, taksama jak i knihu Dena Braŭna, «manipulacyjaj» i «pierakručvańniem histaryčnych faktaŭ», adnak naŭprost carkva nie zaklikała da bajkotu filmu.

Miž tym cikava, što kiraŭnictva polskaj filii relihijnaj arhanizacyi «Opus Dei», a ŭ knizie Dena Braŭna joj nadajecca značnaja rola, zajaŭlaje, što sprečki vakoł knihi i filmu vyklikali vializnuju zacikaŭlenaść palakaŭ da «Opus Dei».

«Heta stvaraje dobruju nahodu dziela taho, kab raskazać praŭdu pra carkvu. Spadziajusia, što pad upłyvam prapahandy «Kodu da Vinčy» šmat chto zachoča dakładna razabracca ŭ katalickaj daktrynie», – zajaviŭ pradstaŭnik «Opus Dei» Erchard Hasda.

Publicyst Andžej Sadoŭski padsumoŭvaje:

(Sadoŭski: ) «Heta biaspłatnaja reklama. Pradusary filmu chočuć mienavita hetaha – jak maha bolš zabaronaŭ i bajkotaŭ, jakija, nasamreč, majuć advarotny efekt – pryciahvajuć ludziej u kinateatry i dajuć im mahčymaść zarabić bolš hrošaj».

Radyjo Svaboda

Čytajcie taksama:

Kamientary da artykuła