Łukašenka: U supracoŭnictvie z Rasijaj — kałasalny prahres
Alaksandr Łukašenka adznačaje kałasalny prahres u raźvićci supracoŭnictva z Rasiejaj, u tym liku pa linii sajuznaha budaŭnictva. Pra heta jon zajaviŭ siońnia ŭ Sankt-Pieciarburhu na sustrečy z Uładzimiram Pucinym, pieradaje BIEŁTA.
Łukašenka padkreśliŭ, što značnyja dasiahnieńni jość jak u sacyjalnaj śfiery, tak i ŭ ekanamičnym uzajemadziejańni. «Zroblena niamała. Čamuści my nie zaŭsiody i nie ŭsie havorym, što zroblena. My sapraŭdy zrabili vielmi mnohaje. I nie tolki ŭ sacyjalnym płanie, dla našych ludziej. My vielmi šmat zrabili ŭ ekanomicy», — skazaŭ jon.
Kiraŭnik dziaržavy adznačyŭ, što ŭ Biełarusi i Rasii stvorana adzinaja abaronnaja prastora, supraćpavietranaja abarona, hrupoŭka vojskaŭ, a taksama adzinaja prastora dla pracy śpiecsłužbaŭ.
«Nijakich prablem u Rasii niama dla palotaŭ nad Biełaruśsiu. My zaŭsiody zabiaśpiečvajem vyklučna prystojna. U nas nikoli nie było z vami pytańniaŭ z nahody pieravozak avijatranspartam. Našy aeraporty pracujuć vielmi efiektyŭna. Navat z našymi abłaściami pracujuć niadrenna», - dadaŭ jon.
«My zaŭsiody kanstatavali, što ŭ nas niama nijakich pytańniaŭ da našych dypłamatyčnych viedamstvaŭ. U nas adzinaja miaža, mytnia na zachadzie. 110 młn t hruzaŭ pieramiaščajecca siońnia z uschodu na zachad i z zachadu na ŭschod praź Biełaruś. Heta pracujuć adzinaja mytnia, miaža», - zaŭvažyŭ Alaksandr Łukašenka.
Jon taksama źviarnuŭ uvahu, što kampanija «Biełarusnafta» viarnułasia da pracy ŭ Rasii. Pryčym nie tolki akazvaje servisnyja pasłuhi, reanimujučy staryja radoviščy, ale i zdabyvaje naftu sumiesna ź inšymi kampanijami.
«Kałasalny prahres. I ŭ ekanomicy, kali kazać pra ludziej, siońnia Biełaruś kuplaje ŭ vas nie tolki syravinu, ale i kamplektujučyja. Na pradpryjemstvach u Rasii, ź jakimi majuć kantakty našy pradpryjemstvy, vyrablajučy finišnuju pradukcyju, pracujuć bolš za 10 młn rasiejcaŭ. My zvyčajna pamnažajem, kali siamja, na 4. Ujavicie, kolki ludziej zaviazanyja na naš z vami tavarazvarot i sumiesnuju vytvorčuju kaapieracyju «, - akcentavaŭ uvahu biełaruski lider.
«Tamu ŭ pryncypie z razvałam Savieckaha Sajuza my ni ŭ ekanomicy, ni ŭ palitycy, ni ŭ sacyjalnaj śfiery daloka adzin ad adnaho nie syšli. Heta taksama vialikaje dasiahnieńnie hetaha dahavora (ab stvareńni Sajuznaj dziaržavy). Kali my i nie realizavali tyja punkty, jakija tam prapisany, to my nie raźbiehlisia, jak heta jość, dapuścim, u Rasii ź inšymi respublikami postsavieckaj prastory (nie tolki z Prybałtykaj abo Ukrainaj). heta taksama dasiahnieńnie, što nami zroblena za apošnija hady. Ale vy pravilna skazali: jość nad čym pracavać», — reziumavaŭ kiraŭnik krainy dziaržavy.