Łuŭr treci dzień začynieny praz zabastoŭku supracoŭnikaŭ
Supracoŭniki Łuŭra na ahulnym schodzie prahałasavali za praciah biesterminovaj zabastoŭki, jakaja pačałasia 15 śniežnia. Kiraŭnictva muzieja abviaściła pra častkovaje adnaŭleńnie pracy Łuŭra, jaki zastavaŭsia začynienym z paniadziełka, piša Bi-bi-si.
Uvachod u Łuŭr. Fota: AP Photo/Emma Da Silva
Ranicaj u sieradu sotni turystaŭ vystrailisia ŭ čarhu kala ŭvachodu ŭ Łuŭr. Adnak muziej, jaki z paniadziełka byŭ začynieny z-za zabastoŭki supracoŭnikaŭ, nie adčyniŭsia pavodle raskładu. Paźniej pres-sakratar muzieja paviedamiła, što Łuŭr častkova adnaŭlaje pracu 17 śniežnia.
«Muziej adkryty, ale niekatoryja adździeły niedastupnyja dla naviedvańnia z-za ramontu», — adznačyła pres-sakratar.
Na sajcie muzieja pradajucca bilety na dzionnaje i viačerniaje naviedvańnie Łuŭra 17 śniežnia. Značnaja častka załaŭ, jak vynikaje ź infarmacyi na sajcie muzieja, zastajecca začynienaj. Samy naviedvalny muziej u śviecie začyniŭ svaje dźviery dla naviedvalnikaŭ u paniadziełak paśla taho, jak supracoŭniki abviaścili zabastoŭku i pačali akcyju pratestu kala ŭvachodu ŭ muziej.
U paniadziełak pradstaŭniki Ministerstva kultury Francyi praviali pieramovy z prafsajuzami i prapanavali admianić zapłanavanaje skaračeńnie finansavańnia muzieja (raniej havorka išła pra skaračeńnie na 6,7 miljona dalaraŭ) u 2026 hodzie, pavialičyć kolkaść supracoŭnikaŭ achovy muzieja i nahladčykaŭ, a taksama pavysić zarobki piersanału.
Adnak pradstaŭniki prafsajuzaŭ zajavili, što prapanavanyja miery niedastatkovyja. U aŭtorak muziej byŭ začynieny, bo ŭ hety dzień u Łuŭry vychodny. U sieradu muziej nie adčyniŭsia pavodle raskładu. Sotni turystaŭ sabralisia ranicaj kala ŭvachodu ŭ Łuŭr u čakańni pačatku pracy muzieja.
«My pakul nie viedajem, ci adkryjemsia my. Prychodźcie paźniej», — kazali achoŭniki naviedvalnikam, jakija žadali trapić u muziej.
Turyst ź Ispanii raspavioŭ ahienctvu Reuters, što čakaje ŭžo hadzinu, adnak stavicca z razumieńniem da rašeńnia prafsajuzaŭ. «U mianie try dni ŭ Paryžy, ja vielmi chacieŭ by naviedać Łuŭr, ale kali heta niemahčyma, ja razumieju ich patrabavańni», — skazaŭ jon.
Try francuzskija prafsajuzy ŭ pačatku śniežnia abviaścili pra biesterminovuju zabastoŭku supracoŭnikaŭ Łuŭra z 15 śniežnia. Supracoŭniki muzieja pratestujuć suprać praktyki pierapracovak i patrabujuć palapšeńnia ŭmoŭ pracy.
Raniej prafsajuzy nakiravali ŭ Ministerstva kultury list, u jakim havaryłasia, što roznyja adździeły Łuŭra rehularna začyniajucca z-za «niedachopu piersanału, a taksama techničnych zbojaŭ i znošanaści budynka».
Akramia taho, u prafsajuzie adznačyli, što nahruzka na piersanał pastajanna raście, što niehatyŭna adbivajecca na psichałahičnym stanie supracoŭnikaŭ. U Łuŭry pracuje kala 2500 čałaviek. Pavodle infarmacyi, atrymanaj Le Monde, kali ŭ 2022 hodzie pa kansultacyju da psichołaha z pytańniaŭ, źviazanych z pracaj, źviartalisia ŭsiaho 37 razoŭ, to ŭ 2024 hodzie kolkaść supracoŭnikaŭ, jakija źviarnulisia pa psichałahičnuju dapamohu praz rost nahruzki, skłała 146 čałaviek.