BIEŁ Ł RUS

Pierakładčyk Kapuścinskaha: Jahonym metadam było nazirańnie

24.01.2007 / 18:04

Źmicier Pankaviec

"Raman "Imperatar" była najcikaviejšaja kniha, ź jakoj ja pracavaŭ, jak pierakładčyk".

Na biełaruskuju movu raman Ryšarda Kapuścinskaha «Imperatar» pierakłaŭ Aleś Piatkievič. «Napeŭna, heta była najcikaviejšaja kniha ź jakoj ja pracavaŭ, jak pierakładčyk, — kaža A.Piatkievič. — Najbolš u Kapuścinskaha spadabałasia toje, što aŭtar nie biarecca nikoha asudžać, jon prosta maluje historyju peŭnaj krainy. Daje mahčymaść čytaču samomu rabić vyvady. Aŭtar tolki krychu padšturchoŭvaje da dumki, što kožny narod zasłuhoŭvaje takoha kiraŭnika, jakoha maje. U toj Etyjopii, jakuju Kapuścinski apisaŭ u «Imperatary», šmat paralelaŭ ź siońniašniaj Biełaruśsiu. Akurat učora ja pačaŭ čytać pa‑niamiecku inšy raman Kapuścinskaha ‑‑ «Imperyjum», na hety raz užo pra savieckuju imperyju, a siońnia daviedaŭsia, što Kapuścinski pamior».

Raman Ryšarda Kapuścinskaha «Imperatar» byŭ nadrukavany ŭ časopisie «ARCHE»(№5‑2006).

Viadomy polski piśmieńnik i žurnalist Ryšard Kapuścinski pamior 23 studzienia ŭ špitali Medyčnaj Akademii ŭ Varšavie . U piatnicu jon pieranios aperacyju, a ŭ aŭtorak zdaryŭsia abšyrny infarkt.

Ryšard Kapuścinski naradziŭsia ŭ sakaviku 1932 h. u Pinsku ŭ siamji viaskovych nastaŭnikaŭ. Paźniej jon pryznavaŭsia, što tak achvotna naviedvaŭ najbiadniejšyja krainy, bo ŭ ich było niešta ad Paleśsia. Ciaham usiaho žyćcia Kapuścinski zastavaŭsia vialikim siabram Biełarusi.

Kapuścinski zdabyŭ viadomaść jak piśmieńnik‑padarožnik i niezraŭnany majstar repartažu. Jon byŭ śviedkam padzieńnia manarchij ŭ Etyjopii dy Iranie.

Čytajcie taksama:

Kamientary da artykuła