BIEŁ Ł RUS

Uzornaja talerantnaść uładyki Huryja

26.06.2012 / 11:45

Anatol Sidarevič

Źviartaju uvahu adukavanaj publiki na sajt Navahradskaj jeparchii RPC.

Na hetym sajcie źmieščana hutarka śviatara Vadzima Kuźmiča ź jahonym načalnikam — archijapiskapam Navahradskim i Lidskim Huryjem. Tym samym uładykam, jaki prapanavaŭ kananizavać mitrapalita Iosifa Siamašku.

Źmieščanaje na sajcie Navahradskaj jeparchii intervju maje zahałovak «O juvienalnoj justicii, sposobstvujuŝiej razrušieniju sieḿji i hosudarstviennosti. Popytki vozroždienija uniatstva v Biełarusi». Voś takoje asarci.
A pamiž hetymi dźviuma temami ŭładyka vykazvajecca nakont homaseksualizmu i adnapołych šlubaŭ.

Praŭdu skazaŭšy, ja tak i nie zrazumieŭ, jakija kankretnyja pałažeńni jeŭrapiejskaj juvienalnaj justycyi nie zadavalniajuć uładyku Huryja, čamu jana charaktaryzujecca jak «produmannaja mizantropičieskaja sistiema», nakiravanaja na razubreńnie siamji. Archijapiskap nie pakazaŭ i nie dakazaŭ nam, što juvienalnaja justycyja «podryvajet obŝiestvo na korniu».

Jość u mianie padazreńnie, što archijapiskap Huryj, miakka skazaŭšy, nie śpiecyjalist u halinie juvienalnaj justycyi i ničoha kankretnaha skazać nie moža. Bo jak možna ź jeŭrapiejskaj juvienalnaj justycyi… vyvodzić sadomski hrech, mužčynski homasieksualizm.
Adznačyŭšy, što ŭ pytańniach adnapołych šlubaŭ daloka prasunułasia Šviecyja, archijapiskap Huryj kaža:

«Zdieś s entuziazmom obsuždajut novyje standarty „hiendiernoho niejtralitieta“, riešiv, čto nie budut bolšie tierpieť raźličij mieždu połami dažie na obydiennom urovnie. V etoj stranie roditieli (muž i žonka? — A. S.) postavleny užie v takije ramki, čto sčitajut za łučšieje zaviesti sobačku, čiem riebienka, inačie možno popasť pod pricieł juvienałov, a značit, i v tiuŕmu. Vot takije śledstvija vviedienija juvienalnoj justicii… A fiziołohičieskije zakony vsie ravno vied́ srabatyvajut, potomu ludi i biesnujutsia: nie sieḿji sozdajut, a sodomskuju niečisť».

Voś takaja łohika. Mužčyna i žančyna, žyvučy ŭ šlubie, bajacca zavieści dzicia, zavodziać sabačku i pačynačajuć zajmacca adnapołym kachańniem.

Ad hiejskaha pytańnia śviaščennasłužycieli RPC raptam pierachodziać da temy Unii.
I tut navahradski archirej demanstruje nie mienšuju kampietentnaść, čym u pytańniach juvienalnaj justycyi i pryrody homasieksualizmu.

Uładyka Huryj raskazvaje strašnuju historyju. Akazvajecca, što ŭ adzin i toj samy dzień u Lidzie adkryvali pravasłaŭnuju vystaŭku i prezientavali knihu Lavona Łaŭreša «Hreka-katalickaja (unijackaja) Carkva na Lidčynie». Voś jana, «žachlivaja historyja»:

«Niedavno v Lidie poraziliś biesstydstvu śviaŝieńnikov-uniatov: poprav vsie praviła priličija, oni vo vriemia otkrytija pravosłavnoj vystavki „Jedinienije. Sieḿja. Otiečiestvo“ riadom v muzieje raspołožili svoju vystavku i dažie ustroili priezientaciju brošiury niekojeho miestnoho ubieždiennoho uniata o hrieko-katoličieskoj (uniatskoj) cierkvi.
No bolšie vsieho ludiej vozmutiło to, čto novojavlennyje „propoviedniki“ byli v obłačienii pravosłavnych śviaŝieńnikov s pravosłavnymi žie kriestami! Fakt prosto vozmutitielnyj: polzujaś dovierčivosťju ludiej, oni obmanom zavlekali ich v svoje łono!».

Spačatku pra słovaŭžvańnie. U hetaj historyi mianie paciešyła słova «łono». «Łono» (ułońnie) jość u Maci-Carkvy i ŭ… žančyny. Nu, nijak hreka-katalickija śviatary nie mahli zamańvać ludziej «v svoje łono».

Ciapier pra dakładnaść. Knihu na 127 staronak nazvać brašuraj moža tolki dezynfarmatar ci złośnik.

Ciapier pra kampietentnaść. Cytuju znoŭ: «No bolšie vsieho ludiej vozmutiło to, čto novojavlennyje „propoviedniki“ byli v obłačienii pravosłavnych śviaŝieńnikov s pravosłavnymi žie kriestami! Fakt prosto vozmutitielnyj…»

Cikava, chto vučyŭ uładyku Huryja? Dasłužycca da takoj vysokaj pasady ŭ RPC i nie viedać, što jaho Carkva nie vałodaje manapolijaj na pravasłaŭnaść, nie viedać, što hreka-katoliki tamu i «hreka», a nie «ryma», što ŭ abłačeńni duchavienstva, u nabaženstvach, śviatach i h. d. jany zachoŭvajuć viernaść tradycyjam Ruskaj (Kijeŭskaj) Carkvy, jakaja pryniała śviaty chrost ad hrekaŭ, — nie viedać usiaho hetaha archireju, nastaŭniku śviataroŭ, prost niedaravalna.

Raz užo ŭładyka, asoba z vyšejšaj duchoŭnaj adukacyjaj, demanstruje takuju «kampietentnaść», dyk što možna čakać ad tych śviataroŭ, jakija navat sieminaryju nie skončyli?

Čytajcie taksama:

Kamientary da artykuła