Čarhovaja avaryja praduktapravodu na Viciebščynie
U Biešankovickam rajonie na Viciebščynie druhi raz za paŭtara miesiaca zdaryłasia avaryja praduktapravodu Unieča‑Ventśpiłs. U subotu ranicaj prarvała trubu kala vioski Babajedava.
Cisk u systemie pačaŭ padać dzieści na pačatku siomaj hadziny, pierakačku dyzpaliva pierapynili, i admysłovyja bryhady kinulisia na pošuki praryvu, miesca jakoha znajści na šmatkilametrovych abšarach nialohka. Dapamoh były abchodčyk trubapravodu, a zaraz pensijaner ź vioski Babajedava Mikałaj Tyrkič. Ale jon nia ličyć, što jahonyja dziejańni byli vyrašalnymi: «Nu, jechali jany — vyjavili sami. A ja tolki vyjaviŭ salarku dy adrazu patelefanavaŭ».
Sumny dośvied papiaredniaj avaryi, jakaja zdaryłasia na Biešankoŭščynie prykładna na 10 kilametraŭ pa trubapravodu dalej, dazvoliŭ spracavać bolš aperatyŭna. Kiraŭnik rajonnaj inspekcyi achovy pryrody Źmicier Taŭsty adrazu padkreśliŭ hetuju akaličnaść: «Dziela taho, kab vyklučyć papadańnie naftapraduktaŭ, uźniaty ŭvieś rajon, absalutna ŭsie słužby. My nie zabylisia na minułuju avaryju, tamu štab pracuje poŭnaściu, u poŭnym svaim składzie j na ŭsiu mahutnaść».
Dyzpaliva, jakoje trapiła spačatku ŭ ravok, a potym u melijaratyŭny kanał, jaki ŭ svaju čarhu ŭpadaje ŭ prytok Vuły rečku Śviačanku, byccam by atrymałasia «pierachapić». Heta padkreśliŭ i kiraŭnik abłasnoha ŭpraŭleńnia Ministerstva pa nadzvyčajnych sytuacyjach Vasil Čekan, i Źmicier Taŭsty: «Miesca avaryi my ŭžo tam pierakryli, kab było mahčyma spraŭlacca pa častkach likvidavać avaryju. Voś heta hałoŭnaje (miesca — RR.), dzie my pierakryli. Analizy pakažuć, ale, vizualna, dalej nie pajšło».
Pahadziŭsia ź kiraŭnikami i Mikałaj Tyrkič: «Nia trapiła ŭ rečku. Tolki kanava — i ŭsio. Ščaście, što nikudy nia trapiła».
Ale ci budzie tak nasamreč, pakaža čas. Padčas papiaredniaj avaryi aficyjnyja asoby taksama zapeŭnivali, što ŭsio dobra, što vialikaj škody nia budzie, što Zachodniaja Dźvina zastaniecca čystaj. Adnak navat žychary viosak, jakija znachodziacca za kilametry ad Dźviny, adčuvali ŭstojlivy smurod salarki, nia kažučy ŭžo pra tych, chto žyvie kala bierahu. A pra škodu nahadvajuć tyja materyjalnyja pretenzii łatvijskaha boku da našaj dziaržavy.
Tym bolš, pavodle taho ž Vasila Čekana, usiaho ŭ hlebu dy kanał trapiła kala 500 kubičnych metraŭ škodnaha rečyva, a inšyja aficyjnyja asoby zhadvali ličbu 1.000 dy bolej.
Kamentujučy raspovied pra toje, jak mieścičy pryzapašvalisia z kanału darmovym palivam, pensijaner Mikałaj Tyrkič kazaŭ: «Vady było ŭ kanavie — vo! (apuskaje dałoń amal da ziamli), a paliva — vo! (padniaŭ ruku na metar)».
Što praŭda, nižej pa ciačeńniu zabrudžvańnia nia bačna.
Dapamahli terminovaje pierakryćcio kanału 9‑ciu zaprudami, mabilizacyja nia tolki techniki vyratavalnikaŭ, ale j miascovych sielhaspradpryjemstvaŭ.
Likvidacyjaj nastupstvaŭ avaryi zajmajecca rasiejskaja kampanija «Transnaftapradukt», jakaja tolki‑tolki paśpieła raźličycca ź biełaruskim bokam za škodu ad papiaredniaha praryvu. Pra toje, što ŭ bližejšy čas na trubapravodzie možna čakać čarhovaj niepryjemnaści, śviedčać vyniki pravierki biełaruskaha ŭčastku mahistrali, padčas jakoj vyjavili kala troch z pałovaj tysiačaŭ tolki tych defektaŭ, jakija patrebna likvadavać jak maha chutčej.
Pra heta śviedčać i sieńnienskija rabočyja‑zvarščyki, jakija paśla zamieny kavałka truby padčas papiaredniaj avaryi pierajechali pracavać na prablemnyja kavałki trubapravodu na Homielščynie. Darečy, damoŭ z kamandziroŭki, pavodle rabočych, jany tak i nie paśpieli patrapić: adrazu akazalisia kala Babajedava. Na pytańnie, ci nie bajacca, što rasiejskaja kampanija paśla hetkich padziejaŭ začynić vietku trubapravodu j jany zastanucca biaz pracy, rabočyja vykazali ŭpeŭnienaść, što hetaha nia zdarycca. Bo ŭ praduktapravodzie zacikaŭlenyja i rasiejcy, i biełarusy, i łatyšy.
Razmova išła pobač z razarvanaj truboj, ź jakoj u admysłovuju pasudzinu lilisia ručai salarki. Było zrazumieła, što likvidacyja nastupstvaŭ jość spravaj doŭhaj. Pra heta, kamentujučy chadu pracy j terminy likvidacyi nastupstvaŭ papiaredniaj avaryi, kazaŭ i Źmicier Taŭsty: «Dośvied davodzić pa papiaredniaj avaryi, što nia hetak budzie ŭsio chutka. My jašče tuju avaryju nie likvidavali całkam. Adnaznačna nielha skazać siońnia pra terminy: maŭlaŭ, saśpieŭ uradžaj i jaho treba sabrać siońnia, naprykład».
Za novaj avaryjaj uvažliva sočać našyja susiedzi ŭ Łatvii, jakija, pavodle ichnych słovaŭ, amal nia majuć nijakaj dakładnaj infarmacyi.