Niešta padhniła ŭ našaj rodnaj dyktatury. Sioleta kabinet ministraŭ vyrašyŭ nia ŭvodzić abaviazkovaj školnaj formy.
Asabista ja pa BT bačyŭ jak minimum dźvie prahramy ŭ padtrymku ŭnifikacyi školnych manatak, pravilna, dumaju, daŭno para «pa šmatlikich prośbach pracoŭnych uvieści standart školnaj formy: dla chłopčykaŭ — zialonyja pinžaki i čyrvonyja štany, dla dziaŭčynak — čyrvonyja bluzki dy zialonyja spadnički, plus značok člena BRSM». I raptam čytaju ŭ «Saŭbiełcy»: «Sioleta Minadukacyi tolki rekamendavała vučniam dziełavy styl».
Heta jak ža zrazumieć, tavaryšy? Čarli Mensan na svaim imidžy transvestyta zarabiŭ miljard baksaŭ łavandosa. Chto skaža, što heta nie dziełavy styl?
A što takoje «rekamendavać»? Pryhadajcie, kali apošni raz jakoje-niebudź ministerstva niešta «rekamendavała» hramadzianam? Što zaminała čynoŭnikam adkinuć karonny truk: u adpaviednaści z Dyrektyvaj nadzialić kankretnaje atelje abo kambinat manapolnym pravam adziavać vučniaŭ dadzienaj škoły abo rehijonu. A kab nie dapuścić dempinhu z Kitaju abo Ŭkrainy, uvieści specyjalnyja akcyznyja marki na ŭsiu namenklaturu tekstylnych vyrabaŭ, uklučajučy škarpetki i nižniuju bializnu.
Nikoli nie pavieru, što prablema pierachodu na adzinuju formu zaviazana na hrošach. U toj ža «Saŭbiełcy» niejki specyjalist śćviardžaje, što praz asablivaści syntetyki dzieciam treba nabyvać zimni i letni varyjanty školnych kaściumaŭ. Dla luboj biełaruskaj siamji dvojčy na hod mianiać harderob dziciaci — jak mazyrskaj «Słavii» źlić čarhovy matč.
Tamu ja prapanuju svaju versiju: biełaruskija Makaranki i Pestalocy nijak nia mohuć dasiahnuć adzinaha estetyčnaha punktu hledžańnia.
Stenahrama pasiedžańnia Minadukacyi ab školnaj formie, na maju dumku, musiła b vyhladać nastupnym čynam:
Ministar: Jakija buduć prapanovy?
Pieršy namieśnik: Prapanuju styl pad rep: heta samy antybušaŭski fason u śviecie, chłopčyki ŭ bajkach z kapieluchami i nadpisami na hrudziach «Yankees, go home from Iraq». Dziaŭčaty — u majtkach-strynhach, kab možna było pračytać antyeŭraźviazaŭskaje tatu nižej śpiny.
Druhi namieśnik: «Ja prapanuju standartny słavianski styl, jaki b adlustroŭvaŭ hieapalityčny vybar dziaržavy. Dziaŭčynki ŭ kakošnikach i doŭhich pa piaty sukienkach — kab nie było nijakich seksualnych namiokaŭ. Chłopčyki — u biełych kašulach sa słuckimi pajasami.
Ministar: mnie padabajecca pieršaja ideja, druhaja — zanadta nacyjanalistyčnaja. Adnak, kab pieravieści pradpryjemstvy na vytvorčaść bajek dy strynhaŭ, patrebny niejki čas. Davajcie sioleta jašče pachodzim u dziełavych kaściumach.
A mahčyma, ministry prosta navučany zamiežnym vopytam. Niadaŭna moj znajomy pryjechaŭ z Pcheńjanu i kaža, što ichniaja załataja moładź, kab adroźnivacca ad svaich pahodkaŭ-plebejaŭ, uziała za modu nasić značak z vyjavaj lubimaha Kim Čen Ira na advarocie kašuli, a susiedniaja škoła, kab adroźnivacca ad tych mažoraŭ, toj ža samy značak viešaje na inšaje miesca.
Kab u nas takoha čaho nia vyjšła z novaj formaj.
Ciapier čytajuć
Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier

Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier
«Kali ciapier chierova, značyć, heta jašče nie kaniec». Pahutaryli z epatažnym «śviatarom XXI stahodździa», pra jakoha nie było čuvać piać hadoŭ paśla aryštu

Kamientary