Chacieŭ raskazać pra vypadak, jaki niadaŭna naziraŭ pa darozie dadomu ź siesii.
Vučusia ja ŭ Navapołacku, a žyvu ŭ Aršanskim rajonie, tamu daroha była niablizkaja. Čakajučy ŭ centry Oršy aŭtobusa, ja zaŭvažyŭ što ludzi na prypynku padazrona źbirajucca ŭ kuču. Ja vyrašyŭ pahladzieć, što zdaryłasia. Jak vyjaviłasia, na łavačcy siadzieła ładna padpitaja žančyna i zamiarzała. Ale pa joj nielha było skazać, što jana pjanica, prosta tak atrymałasia (nu z kim nie byvaje). Navakolnyja sprabavali jaje padniać ź mietaličnaj łavački, ale jana jarasna supraciŭlałasia. Nieŭzabavie na hety šumok padciahnulisia našy "lubimyja" achoŭniki zakona. Pasprabavaŭšy padniać žančynu i atrymaŭšy admovu, jany prosta zajšli za prypynak i pačali nazirać za tym, što adbyvajecca, ničoha nie robiačy. Praz peŭny čas žančyna pačała prychodzić u siabie. Padyšoŭ aŭtobus, jaki byŭ joj patrebny. Niekalki čałaviek razam sa mnoju pasadzili jaje ŭ aŭtobus, niekatoryja skazali, što daviaduć žančynu da kvatery. Tak jana i źjechała. A supracoŭniki milicyi pajšli dalej pa maršrucie.
-
Słavacki palitołah, były kiraŭnik amierykanskaha fondu PACT łabiruje zbližeńnie z Łukašenkam
-
«Usie my budziem žyć horš, biadniej, z adkatam na 30-40 hadoŭ nazad». Jak śviet niezvarotna idzie da zusim inšaj realnaści
-
«Ciapier Piatkievič — heta Hieorhij Žukaŭ Vialikaj Ajčynnaj». Łojka pra rolu čynoŭnicy
Kamientary