Vyrašana: mužčyny buduć vychodzić na piensiju ŭ 63 hady, žančyny ŭ 58
Varyjant pavyšeńnia piensijnaha ŭzrostu da 58 hadoŭ u žančyn i 63 hadoŭ u mužčyn pryznany na naradzie ŭ kiraŭnika krainy samym prymalnym.

Pra heta paviedamiła žurnalistam ministr pracy i sacyjalnaj abarony nasielnictva Marjana Ščotkina pa vynikach narady pa pytańniach udaskanaleńnia piensijnaj sistemy.
Pa słovach ministra, ekanamična bolš vyhadny varyjant, kali žančyny vychodziać na piensiju ŭ 60 hadoŭ, a mužčyny — u 63 hady. Varyjant ž vychadu na piensiju ŭ 58 i 63 hady adpaviedna dla žančyn i mužčyn źjaŭlajecca bolš miakkim i ŭličvaje nahruzku žančyn. Ministr źviarnuła ŭvahu na toje, što na žančynach lažyć vialikaja nahruzka doma, akramia taho, pa vynikach statystyki, jany daŭžej pracujuć.
«Ale dzieści litaralna na pačatku abmierkavańnia hetych varyjantaŭ, kali ekanamičny błok staŭ dakazvać bolš racyjanalnyja padychody z punktu hledžańnia ekanomiki, to prezident pryniaŭ valavoje rašeńnie i skazaŭ, što inšyja varyjanty prosta nie buduć razhladacca. Tak, našy žančyny siońnia majuć patrebu ŭ padtrymcy, i my jaje budziem akazvać. Tamu varyjant, jaki pryznany samym prymalnym siońnia na naradzie i pa vynikach abmierkavańnia, — heta pastupovaje pavyšeńnie, z krokam pa paŭhoda, pačynajučy z 1 studzienia 2017 hoda, piensijnaha ŭzrostu, žančynam — da 58, mužčynam — da 63 hadoŭ», — skazała Marjana Ščotkina.
Alaksandr Łukašenka siońnia na naradzie zajaviŭ, što na nastupnym tydni maje namier padpisać dakumienty, jakija tyčacca ŭdaskanaleńnia ŭ krainie piensijnaj sistemy.
«Siońnia my pavinny vyjści na vyrašeńnie hetaj prablemy, kab, jak i pa ŽKP, tak i pa hetym pytańni, pastavić kropku, i na budučym tydni prezident padpisaŭ adpaviednyja dakumienty, pryniaŭšy rašeńnie pa hetych pytańniach», - skazaŭ kiraŭnik dziaržavy.
-
«Abarani suvierenitet svajoj Radzimy!» Na miažy Ukrainy i Biełarusi z nahody 3 lipienia źjaviŭsia płakat z Pucinym
-
Usaŭ pastaviŭ kryž na palityčnaj karjery Siarhieja i Śviatłany Cichanoŭskich
-
Zajcy ź vialikimi morkvami i čyrvona-zialony vietraź. U Smarhoni prajšoŭ konkurs «Płavańnie na čym papała» ŠMAT FOTA
Ciapier čytajuć
Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier

Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier
«Kali ciapier chierova, značyć, heta jašče nie kaniec». Pahutaryli z epatažnym «śviatarom XXI stahodździa», pra jakoha nie było čuvać piać hadoŭ paśla aryštu

Kamientary