Pravajdar Unet.by prajhraŭ sud suprać NN.BY.
Pieramohaj «Našaj Nivy» zaviaršyŭsia sudovy razhlad, jaki ciahnuŭsia amal piać miesiacaŭ. Nahodaj dla pazovu staŭ artykuł «Pijarščyk pravajdara Unet.by: My hastarbajtary, nie razumiejem vašaj movy». U im adzin z čytačoŭ raskazaŭ žurnalistu NN historyju kanfliktu sa svaim internet-pravajdaram. Jon źviarnuŭsia va Unet.by paśla taho, jak zaŭvažyŭ, što zabaronieny Ministerstvam infarmacyi ksienafobski rasijski sajt «Sputnik i pohrom» pa-raniejšamu adčyniajecca ŭ jaho na kampjutary.
TAA «Abjadnanyja sietki», jakomu naležyć Unet.by, paličyła, što artykuł NN zakranaje jaho dziełavuju reputacyju, i praz sud zapatrabavała źniać artykuł, prynieści prabačeńni i apublikavać abviaržeńnie.
My byli absalutna peŭnyja ŭ praŭdzivaści infarmacyi, jaje adpaviednaści normam žurnalisckaj etyki i zakanadaŭstvu Biełarusi. Tamu zdymać artykuł i nahavorvać na siabie nie bačyli padstavaŭ. Ale, kab aščadzić čas i srodki, na ŭsich etapach pracesu prapanoŭvali pazoŭniku pamirycca i apublikavać na nn.by artykuł, u jakim vykazvaŭsia b jaho punkt hledžańnia na situacyju.
Intaresy «NN» abaraniaŭ advakat Siarhiej Zikracki. U časie až piaci pasiadžeńniaŭ byli dapytanyja śviedki — chłopiec, jaki pierapisvaŭsia z pravajdaram, techničnyja śpiecyjalisty «Abjadnanych sietak», jakija sprabavali davieści, što «Sputnik i pohrom» byŭ zabłakavany. Kab praanalizavać publikacyju NN, sud pryciahnuŭ ekśpiertaŭ ź Instytuta žurnalistyki i fiłałahičnaha fakulteta Biełaruskaha dziaržaŭnaha ŭniviersiteta — i jany nie znajšli ŭ joj parušeńniaŭ.
Sudździa Ekanamičnaha suda Minska Taćciana Michajłava pastanaviła admović «Abjadnanym sietkam» ŭ pazovie suprać «NN». I paśla prajhranaj 7 śniežnia apielacyi rašeńnie nabyło zakonnuju siłu. Niemałavažna i toje, što sud zapatrabavaŭ spahnać z pazoŭnika 625 rubloŭ sudovych vydatkaŭ na karyść Redakcyi.
Dla nas heta pryncypovaja pieramoha. ŚMI pavinny mieć prava havaryć praŭdu, navat tady kali jana kamuści niepryjemnaja.
«Kali ciapier chierova, značyć, heta jašče nie kaniec». Pahutaryli z epatažnym «śviatarom XXI stahodździa», pra jakoha nie było čuvać piać hadoŭ paśla aryštu

Kamientary