Hramadstva15

Łukašysty abiacajuć za ŭdzieł u vybarkamach «karjeru, prasoŭvańnie pa pracy i dapamohu ŭ lubych pytańniach»

Praź dzieviać miesiacaŭ adbuducca vybary ŭ Pałatu pradstaŭnikoŭ i miascovyja saviety deputataŭ. Ułady pačali rychtavać hlebu: abiacajuć abaranić usie piersanalnyja źviestki ŭdzielnikaŭ vybarčaha pracesu. 

Vybary ŭ Pałatu pradstaŭnikoŭ Nacyjanalnaha schodu ŭ 2019 hodzie. Fota: «Naša Niva»

Adna z takich publikacyj źjaviłasia ŭ praŭładnym kanale «Žoŭtyja Źlivy. Adukacyja», jaki viadzie aktyvist Kamunistyčnaj partyi Biełarusi i pres-sakratar Biełaruskaha dziaržaŭnaha ŭniviersiteta infarmatyki i radyjoelektroniki Raman Rol. 

Jon zapeŭnivaje budučych udzielnikaŭ vybarčych kamisij: nie bojciesia, kali apazicyja vas uniasie ŭ čornyja śpisy, heta, maŭlaŭ, adkryje vam lubyja dźviery ŭ dziaržstrukturach.

«Vy adnaznačna svoj: heta karjera, prasoŭvańnie pa pracy, simpatyi načalstva i dapamoha ŭ lubych pytańniach. Kali vas kudyści źlili, pakažycie heta niepasrednamu kiraŭniku, jon acenić», — maluje pieravahi takoj situacyi praŭładny kanał.

Ckrynšot kanała «Žoŭtyja źlivy. Adukacyja»

«Žoŭtyja ślivy» prosiać nie chvalavacca nakont uciečak, bo heta «staryja MUSaŭskija bazy».

«Aproč taho, da vybaraŭ u adnosinach kamisij buduć pryniaty maksimalnyja miery biaśpieki, a novyja asabistyja danyja daviadziecca šukać sa śviečkaju», — supakojvajuć budučych udzielnikaŭ kamisij («Našaj Nivie» raniej raskazvali, što ludzi, pamiatajučy 2020-y, nie vielmi achvotna ŭ ich iduć).

Padobnyja naratyvy sustrakajucca ŭ roznych praŭładnych kanałach. Maŭlaŭ, traplańnie ŭ čornyja śpisy stvaryła tolki plusy dla sistemy, bazy, jakija jość u «Kibierpartyzanaŭ» dy inšych inicyjatyŭ, «nieaktualnyja», a dziaržava, maŭlaŭ, navučyłasia abaraniać piersanalnyja źviestki.

I navat bolš — «čornyja śpisy», pierakonvajuć łukašysty, tolki ŭzmacnili i scemientavali funkcyjanieraŭ režymu. Hetuju dumku vykazvaŭ, da prykładu, pres-sakratar Kamunistyčnaj partyi Biełarusi Andrej Łazutkin u efiry ŭ Ryhora Azaronka. Maŭlaŭ, vynikam ckavańnia stała toje, što dzieci pajšli ŭ patryjatyčnyja kłuby.

Skryn razvah Łazutkina na efiry ŭ Azaronka

Praŭda, ź jaho bravadaj nie ŭsie zhodny. Reakcyi prapahandystaŭ na vykładańnie ichnich źviestak chutčej niervovyja, jak, da prykładu, dopis prapahandysta Kanstacina Prydybajły na kamientar ciotki Safii Sapiehi.

«Ja tabie skinu, što mnie pisali, jak mnie zvanili i jak za mnoj chadzili», — paskardziŭsia Prydybajła na toje, što adbyłosia paśla źlivu jahonych danych.

Skrynšot z telehram-kanała Prydybajły

Ci sapraŭdy bazy «Kibierpartyzanaŭ» dy inšych inicyjatyŭ nieaktualnyja?

Prablema ličbavaha śvietu ahułam u tym, što abaranić bazy danych pakul na 100% nie ŭdałosia nivodnaj dziaržavie i nivodnaj kampanii. 

Źviestki traplajuć u adkryty dostup z roznych servisaŭ, jakija pieryjadyčna ŭzłomvajuć. Da prykładu, nieŭzabavie paśla rasijskaha ŭvarvańnia va Ukrainu była całkam skradziena baza Jandeks.Ježy, paśla baza MŁM-kampanii NL International, baza kramy «Ami mebla» i kramy «Susiedzi». U ich piersanalnyja źviestki tysiačaŭ biełarusaŭ.

Taksama pieryjadyčna źjaŭlajucca dy inšyja bazy, jakija ŭzłomvajuć «Kibierpartyzany» abo inšyja hrupoŭki, jakija vystupajuć suprać režymu Łukašenki. 

Bolšaja častka piersanalnych źviestak zastajucca niaźmiennymi. Heta tyčycca najpierš bijamietryi, to-bok fizičnych jakaściaŭ čałavieka. Najpierš, u vypadku z bazaj AIS «Pašpart», jakaja jość u «Kibierpartyzanaŭ», heta tyčycca tvaru — sučasnyja technałohii raspaznavańnia tvaraŭ mohuć adroźnić adnaho čałavieka ad inšaha.

Deananimizavać pamahatych režymu dapamahali taksama byłyja paplečniki, jakija pierajšli na inšy bok ci zasumniavalisia ŭ mocy abo pravilnaści dziejańniaŭ režymu. 

Taksama častka źviestak była źlitaja pa nieaściarožnaści, jak heta adbyłosia z administratarami kanała «Zvarotny bok». Heta jašče adna krynica źviestak i čas ad času takija «źlivy» buduć adbyvacca.

Mahčymaści falsifikacyi vybaraŭ u Biełarusi šmatstupienčatyja i pradumanyja da drobiaziaŭ.

Bazavych asnovaŭ dla falsifikacyi niekalki.

Pa-pieršaje, padlik hałasoŭ na ŭčastku ažyćciaŭlajecca tak, kab naziralniki nie bačyli biuleteniaŭ. 

Pa-druhoje, ludziej ahitujuć i zmušajuć da daterminovaha hałasavańnia, pry hetym nichto nie kantraluje skryń u jaho dni. Heta daje nieabmiežavanyja mahčymaści dla ŭkidaŭ i padmieny biuleteniaŭ. Navat kali niejkaja kamisija ŭprecca i paličyć hałasy sumlenna, padmienienyja biuleteni daterminovaha hałasavańnia dazvolać skazić vynik na karyść patrebnaha kandydata.

Pa-treciaje, biuleteni nie zachoŭvajucca paśla vybaraŭ, a spalvajucca. Heta robić niemahčymym pierapadlik hałasoŭ.

Pa-čaćviortaje, staršyniami i sakratarami kamisij pryznačajuć vyklučna łajalnych i paviazanych ź sistemaj ludziej. Dachodzić da taho, što vybarkamam kiravaŭ tytuniovy mahnat Tapuzidzis — adziny pryvatnik, kamu na toj čas było dazvolena vypuskać cyharety.

Pa-piataje, nivodnaj adkrytaj bazy z pratakołami pa ŭčastkach niama. Rajonny, abłasny ci respublikanski vybarkam moža abvieścić inšy, zahadzia vyznačany vynik pa akruzie, i nichto nie zmoža dakazać advarotnaje.

Pa-šostaje, vybarkamy rehistrujuć kandydataŭ advolna, pa ŭkazańniach ad Administracyi prezidenta. Jaskravym prykładam była nierehistracyja ŭ 2020 hodzie Viktara Babaryki, jaki sabraŭ najbolšuju kolkaść podpisaŭ za svajo vyłučeńnie, i rehistracyja kandydataŭ-spojleraŭ Hanny Kanapackaj, Andreja Dźmitryjeva i Siarhieja Čeračnia, jakija naŭrad ci byli zdolnyja sabrać patrebnyja 100 tysiač u sapraŭdnaści.

Pa-siomaje, było ŭviedzienaje licenzavańnie sacyjałahičnaj dziejnaści, i niezaležnyja ad dziaržavy saccentry vymušanyja spynić apytańni na palityčnyja temy. Niemahčyma pravieryć vyniki vybaraŭ, supastaviŭšy ich z vyniki sacapytańniaŭ. Tyja «vyniki sacyjałahičnych apytańniaŭ», jakija publikujuć padkantrolnyja łukašystam centry, heta ličby, napisanyja ŭ Administracyi prezidenta ŭ jakaści ŭstanovačnych.

Pa-vośmaje, navat pry krajnie abmiežavanych mahčymaściach nazirać naziralnikaŭ časta nie rehistrujuć abo aryštoŭvajuć na ŭčastkach.

Pa-dziaviataje, vybarkamy farmirujucca, jak praviła, z supracoŭnikaŭ toj samaj ustanovy, jakija zaležać ad načalnika, katory ŭznačalvaje hety časy vybarkam. Voś dobry razbor, jak heta robicca. U adroźnieńnie ad inšych krain, kandydaty ŭ Biełarusi, navat tyja adsiejanyja sitam vybarkamaŭ kandydaty, nie majuć prava pasłać svaich pradstaŭnikoŭ u vybarkam.

Pa-dziasiataje, kožny člen kamisii ličyć svaju častku stosu, nie bačačy ahulnaj karciny (ci stvarajučy dla siabie abarončuju iluziju, što jon nie razumieje ahulnaj karciny). Ahulnuju karcinu pry žadańni moža ŭbačyć tolki staršynia kamisii, ale jana jamu niepatrebnaja — u jaho mohuć zahadzia być ličby, jakija treba napisać u pratakoł.

Pa-adzinaccataje, tatalny kantrol nad ŚMI, stvareńnie aparata prapahandy i, faktyčna, pryvatyzacyja siłavych struktur. 

Pierakonvańnie ludziej, što ŭdzielničać u vybarčych kamisijach biaśpiečna i karysna dla karjery, moža śviedčyć, što achvotnych rabić heta ŭsio ž nie tak i šmat. Falsifikacyja vybaraŭ i ŭzurpacyja ŭłady mohuć razhladacca jak kryminalnaje złačynstva.

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary15

  • A pačemu by i da
    29.05.2023
    U mianie ŭ dziareŭni jo stada baranaŭ, mahu ich prysłać u kamisiju, tolka darohu ździełajcie narmalnuju ad puni i da samaj kamisii. Kožnamu baranu haranciruju ananimnaść i pradviženije.
  • Arni
    29.05.2023
    Biełarusy, treba iści na vybary!!! Vy što zabyli zakliki nievierajatnych hramadzian? Ci zaraz my pačujem što vy nie ponimajetie eto było druhoje...
  • Kakije vybory ?, pośle 2020 hoda odni durybory i vorovstvo s rieprieśsijami i tierrorom biełorusov
    29.05.2023
    Arni, na durybory možno idti tolko tohda, kohda vypustiat vsiech politzaklučionnych, kohda amnistirujut vsiech, komu prišili nadumannuju administrativku po političieskim pričinam i motivam, koho posadili po uzakoniennomu biezzakoniju, kohda vłasť načniot diałoh i razhovor s 85% nasielenija Biełarusi, kotoroje pohnało v šieju łukašienko i jeho svoru 9 avhusta 2020 hoda, kohda, tak nazyvajemaja vłasť, otmienit uzakoniennoje biezzakonije
    s pomoŝju kotoroho tierrorizirujet i rieprieśsirujet 85% nasielenija !
     Tohda, vozmožno i možno budiet idti na vybory, a nie durybory tak nazyvajemoj vłasti, s pomoŝju ktorych łukašienko i jeho svora chotiat pohrabiť biełorusov jeŝio 5 let..
     Von, dažie nahrablennym obieŝajut podieliťsia s tiemi, kto pojdiot falsificirovať durybory łukašistov i jabatiek.

«Ja musiła hladzieć miesca dla ludziej, jakija pierachodziać miažu. Što moža pajści nie tak?» Dramatyčnaja historyja aryštu Alesi Bunievič

«Ja musiła hladzieć miesca dla ludziej, jakija pierachodziać miažu. Što moža pajści nie tak?» Dramatyčnaja historyja aryštu Alesi Bunievič

Usie naviny →
Usie naviny

Milicyjaniera i śledčaha sudziać za chałatnaść, jakaja pryviała da zabojstva 3-hadovaha dziciaci ŭ Słucku2

Piaskoŭ: Kancentracyja USU na miažy ź Biełaruśsiu — prablema nie tolki Minska, ale i Maskvy2

«Studentaŭ-płatnikaŭ u dziaržaŭnych VNU stanie bolš». Čamu ŭ Biełarusi zakryli adrazu dva pryvatnyja ŭniviersitety? 1

Litva pastrožvaje praviły pracaŭładkavańnia inšaziemcaŭ u krainie1

Čamu zachodnija žančyny admaŭlajucca ad mužčyn26

20-hadovaha palitviaźnia Mikitu Załatarova znoŭ buduć sudzić1

Z 1 lipienia balničnyja buduć afarmlać pa-novamu

Paśla troch hadoŭ źniavoleńnia vyjšaŭ na svabodu hrodzienski błohier Vadzim Vadimati Jermašuk

Pad Słuckam učora ŭ adnym vadajomie patanuli dva braty

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja musiła hladzieć miesca dla ludziej, jakija pierachodziać miažu. Što moža pajści nie tak?» Dramatyčnaja historyja aryštu Alesi Bunievič

«Ja musiła hladzieć miesca dla ludziej, jakija pierachodziać miažu. Što moža pajści nie tak?» Dramatyčnaja historyja aryštu Alesi Bunievič

Hałoŭnaje
Usie naviny →