Śviet27

Jak Tramp źbirajecca spynić vajnu Rasii va Ukrainie?

Były prezident Donald Tramp u pryvatnym paradku zajaviŭ, što moh by pakłaści kaniec vajnie Rasii va Ukrainie, akazaŭšy cisk na Ukrainu, kab jana admoviłasia ad častki terytoryi, paviedamlaje The Washington Post sa spasyłkaj na krynicy.

Donald Tramp. Fota: AP Photo / Manuel Balce Ceneta

Niekatoryja ekśpierty ŭ zamiežnaj palitycy zajavili, što ideja Trampa ŭznaharodzić Uładzimira Pucina i apraŭdaje parušeńnie mižnarodna pryznanych miežaŭ z užyvańniem siły.

U pryvatnym paradku Tramp skazaŭ, što, na jahonuju dumku, i Rasija, i Ukraina «chočuć zachavać tvar, jany chočuć znajści vychad», i što ludzi ŭ niekatorych častkach Ukrainy byli b nie suprać stać častkaj Rasii, pryvodzić vydańnie słovy čałavieka, jaki abmiarkoŭvaŭ hetaje pytańnie niepasredna z Trampam.

Pryznańnie kantrolu Rasii nad častkami Ukrainy pašyryła b śfieru ŭpłyvu pucinskaj dyktatury. Niekatoryja z prychilnikaŭ Trampa sprabavali pierakanać jaho nie prymać taki zychod.

Pieradvybarčy štab Trampa admoviŭsia heta kamientavać. «Lubyja zdahadki ab płanie prezidenta Trampa zychodziać ad nienazvanych i niedaśviedčanych krynic, jakija paniaćcia nie majuć, što adbyvajecca ci što adbudziecca», — havorycca ŭ zajavie pres-sakratara pieradvybarčaha štaba Karalin Livit. «Prezident Tramp — adziny, chto kaža pra spynieńnie zabojstvaŭ».

U svaich publičnych abiacańniach pakłaści kaniec vajnie Tramp zmaŭčaŭ pra toje, jak jon budzie vieści pieramovy z Pucinym i Zialenskim. «Ja skažu kožnamu ź ich peŭnyja rečy, jakija ja b nie skazaŭ astatniamu śvietu, i mienavita tamu ja nie mahu skazać vam bolš», — kazaŭ Tramp u intervju ŭ sakaviku.

Jaho publičnaje maŭčańnie ab svajoj taktycy viadzieńnia pieramovaŭ pakinuła inšym mahčymaść zapoŭnić prabieły. Premjer-ministr Vienhryi Viktar Orban sustreŭsia z Trampam u minułym miesiacy i paśla hetaha zajaviŭ, što Tramp skazaŭ jamu, što prymusić vajnu skončycca, bo «jon nie daść ni pieni», kab dapamahčy Ukrainie. Heta zajava była iłžyvaj.

«Ludzi Trampa ličać, što adnym z najvialikšych hrachoŭ vajny va Ukrainie i palityki ŭ dačynieńni da Rasii źjaŭlajecca imknieńnie padšturchnuć Rasiju da Kitaja i zrabić jaje jašče bolš zaležnaj ad Kitaja», — skazaŭ Džeremi Šapira, kiraŭnik Vašynhtonskaha ofisa Jeŭrapiejskaha savieta pa mižnarodnych adnosinach. 

Fijona Chił, staršy navukovy supracoŭnik Instytuta Brukinhsa, jakaja była hałoŭnym daradcam Trampa ŭ Rasii, kaža, što kamanda Trampa dumaje pra vajnu Rasii va Ukrainie jak pra terytaryjalnuju sprečku, a nie jak pra sprečku, jakaja tyčycca budučyni jeŭrapiejskaj biaśpieki i suśvietnaha paradku ŭ cełym.

Ukraina i jeŭrapiejskija chaŭruśniki, imavierna, zapraciviacca sprobam Trampa skłaści ŭhodu z Maskvoj, skazała Chił. Pavodle jaje słoŭ, jeŭrapiejcy nastolki raźvili svaju vajennuju pramysłovaść, što spadziajucca zamianić značnuju častku ciapierašniaj amierykanskaj dapamohi Kijevu. 

Kamientary27

  • Dacent
    07.04.2024
    Lepš uvohule nie davać. Užo chto inšy, a biełarusy nasłuchalisia na svaim viaku pustamielaŭ-pałulistaŭ roznaha hatunku. Hodzie durniaŭ słuchać.
  • Da budzit Trampahrad na ŭsiopščaje abaźlenije. © Washington niaizdanaje
    07.04.2024
    Čto za problema narisovať to, čto užie sdiełano? — Vo vriemia riejda na "Borisovdriev"
  • Vasil
    07.04.2024
    Levaki ŭžo nie viedajuć, jakuju bzduru z palca vysmaktać.

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku maładoha lejtenanta sudziać za «raspusnyja dziejańni» ŭ adnosinach da padletka4

Hruzija — Ispanija, Francyja — Bielhija — usie pary 1/8 finału

Hruzija prabiłasia ŭ 1/8 finału. I heta samaja hałoŭnaja siensacyja Jeŭra-2024 VIDEA6

Žachlivyja FOTA z Časavaha Jaru. Tak vyhladaje hety horad, za jaki ciapier iduć bai5

U Buda-Kašalovie milicyja stralała pa mužčynie z nažom

U Miunchienie mužčyna zavabiŭ biełarusa dachaty i sprabavaŭ jaho zhvałtavać14

Ministr abarony Polščy nazvaŭ mihrantaŭ na miažy «ordami bandytaŭ»7

Zbornaja Ukrainy pakidaje čempijanat Jeŭropy, marna daŭšy boj Bielhii1

Kolki razoŭ i dzie byvali na froncie Uładzimir Zialenski i Uładzimir Pucin5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant

Piać faktaŭ pra Natallu Piatkievič — samuju ŭpłyvovuju čynoŭnicu Biełarusi da źjaŭleńnia Kačanavaj i Ejsmant

Hałoŭnaje
Usie naviny →