Kost Kastecki , moža i źlili Biełsat, zatoje prahresiŭnyja biełarusy vielmi rady, bo "anty PiS", a jak viadoma, Biełsat stvaryli pry PiS, tak što treba było źniščyć!
Lavočnyk adčyniaje šampan!
Tuncha
16.02.2025
Naohuł, nastolki ŭsio-roŭna. Abrydli hetyja razborki i hetyja dziciačyja chłopańni dźviermi. Sama Rymašeŭskaja nie zachacieła sychodzić z parašutam - hłupstva, jakoje paciahnuła hetyja nastupstvy. Usio, što jany zrabili - vialiki padarunak režymu i abnuleńnie svaich zasłuhaŭ pierad hramadstvam. Nichto nie budzie kapacca i raźbiracca chto tam maje racyju. Jość realnaść, treba jaje pryznavać.
FF
16.02.2025
«Franak Viačorka skazaŭ, što status prezident-elekt značna vyšej, i joj nie vypadaje padpisvać hety list ź inšymi padpisantami».
Vo jak, dyk jany sapraŭdy ličać jaje prezident-elektam, a nie prosta dekłarujuć heta. Niama słovaŭ
Kucyk
16.02.2025
Ščyra kažučy, pračytać hety patok śviadomaści vielmi składana (ja nie zdoleŭ). Dyj kamu moža spatrebicca hetaja infarmacyja pra brudnuju bializnu i chitrasplacieńni polskaj palityki, aproč siałavikoŭ i prapahandystaŭ?
Kratkij pierieskaz
16.02.2025
Ej, mały, skažy małomu Chaj mały małomu skaža Chaj mały štany padviaža.
$
16.02.2025
Viačorka pribrał k rukam i Biełsat, čtoby nie tieriať vlijanije. Ja dumaju ofis nie prostił riedkich kritičieskich vypuskov. A vot žurnalistam nado było vsiu hnil iz nich vytriasyvať na protiažienii piati let. Možiet choť eta situacija naučit druhich nie plasať i byť niezavisimymi i finansovo samodostatočnymi
ja
16.02.2025
$, nažal finasava samadastatkovymi nia jość nichto ź biełaruskich miedyja. Biełarusy sami nie chočuć finansavać svaje niezaležnyja miedyja. Tamu zaŭsiody budzie prablema z hetym. Chto donar, toj i budzie vyrašać. Skažycie dziakuj, što naohuł niechta spansuje bieł alternatyŭnaje telebačańnie, mahli b pad nul abrezać.
Maksim Dizajnier
16.02.2025
ja, Komu i koho finansirovať?Emihrantskuju kołbasu, kotoraja v fiejsbukie po Madiejrie, Miłanu i Viersalu katajetsja, i davno połučili VNŽ i pasporta ES?Prostym biełarusam, kotoryje po 350-500 na rabotu chodjat?
Kchm
17.02.2025
Tutbaj siebia vpołnie obieśpiečivał i žił s riekłamy. Tak čto nie nado tut pro " złyje biełorusy nie chotiat finansirovať miedia".
Acab
16.02.2025
Akabčyk Hultajavaty nie čytaŭ, ale zdahadajecca - biudžetnički žalacca, kab dali bolej hrošaj
Aleh
16.02.2025
Niadaŭna ŭ adnym z vypuskaŭ Saša što ty niasieš tamtejšyja žurnalisty analizavali madeli finansavańnia ŚMI i davoli arhumientavana dakazali, što aproč hrantavaj madeli finansavańnia ŭ datyčeńni prafiesijnych biełaruskich śmi ŭ vyhnańni ničoha nie pracuje.
Jaśka
16.02.2025
A počiemu oni vsiehda i viezdie vmiestie? Kak-to stranno.
Kaćka
16.02.2025
Svabodnaja kraina, usio možna. Navat dva razy.
Roza
16.02.2025
S piervych strok intierv́ju očievidno, čto jeho avtor užie zaniał storonu svoich sobiesiednikov. Žurnalistskije voprosy priedpołahajut niejtralnuju poziciju, no v etom matieriale Atroŝienkov otkryto podyhryvajet hierojam, podstavlajet ich arhumienty i diskrieditirujet opponientov.
Naprimier, kohda Kulej rasskazyvajet, čto Michał Braniatovskij (diriektor TVP World) jakoby soobŝił jemu, čto Śvietłana Tichanovskaja otkazałaś podpisyvať piśmo v poddieržku "Biełsata", Atroŝienkov sam vstavlajet kommientarij:
«Prabač, ale Braniatoŭski – tak sabie nadziejnaja krynica. Tym bolš, što, miarkujučy pa tym, što ty raspaviadaješ, hety čałaviek niaredka chłusiŭ i manipulavaŭ. Ja nie braŭ by hetyja słovy na vieru.»
Takim obrazom, žurnalist sam podskazyvajet Kuleju, čto Braniatovskomu vieriť nie stoit, zaranieje formiruja niehativnoje otnošienije k niemu u čitatiela. Hdie žie popytka razobraťsia, utočniť, provieriť istočniki? Jejo niet. Atroŝienkov diejstvujet kak jurist v sudie, priedstavlaja odnu storonu i pytajaś diskrieditirovať druhuju.
Kulej i Podsasonnyj vystraivajut svoju poziciju isklučitielno kak ludiej, kotoryje jakoby boroliś za pravdu i postradali ot etoho. Oni hovoriat o svojej principialnosti, priedannosti diełu, o tom, kak im było tiažieło rabotať v usłovijach davlenija, niedofinansirovanija i otsutstvija poddieržki.
No parallelno v tiekstie vspłyvajut dietali, kotoryje sovieršienno nie sočietajutsia s obrazom "stradajuŝich borcov":
V otpuskie v Ńju-Jorkie zapisyvajetsia intierv́ju, jakoby na ličnom entuziaźmie. Podsasonnyj žałujetsia, čto nie połučajet normalnoj zarpłaty, no pri etom putiešiestvujet v Miłan i Bierlin na opiernyje postanovki.
Kakoje žie tiažiołoje połožienije! Oni i antiriepriessanty ṕjut, i dienieh niet, no na pojezdki za hranicu nachodiat riesursy. Kartinka nie schoditsia.
Vsie, kto nie poddierživajet Kuleja i Podsasonnoho, v intierv́ju izobražieny libo kak priedatieli, libo kak biurokraty, kotorym "plevať na žurnalistov".
Alina Kovšik – vrah №1, kotoraja jakoby priedała kolleh, priniav priedłožienije vozhłaviť "Biełsat" pośle raboty v Objedinionnom pieriechodnom kabinietie. Michał Braniatovskij, Franak Viačorka i Ofis Tichanovskoj – kovarnyje ihroki, kotoryje počiemu-to nie sdiełali vsio radi spasienija Kuleja i Podsasonnoho.
Pri etom sami hieroi intierv́ju ni v čiom nie vinovaty, u nich niet ošibok, prosčiotov ili ličnych intieriesov – oni prosto "sražaliś za spraviedlivosť".
Odna iz klučievych tiem intierv́ju – sokraŝienije finansirovanija "Biełsata" i jeho rieorhanizacija. Odnako nie skazano ni słova o pričinach finansovych trudnostiej. Polskoje pravitielstvo pieriesmatrivajet biudžiety, tielevidienije TVP World samo nachoditsia v procieśsie iźmienienij. No dla intierv́juirujemych eto liš "złaja vola" rukovodstva. Ihnorirujetsia łohika finansirovanija ŚMI. V intierv́ju zvučit ritorika "polaki nas kinuli". No "Biełsat" iznačalno był polskim projektom, finansirovavšimsia polskimi nałohopłatielŝikami. Počiemu u Polši nie možiet byť prava pieriesmotrieť svoju informacionnuju politiku?
Kulej i Podsasonnyj utvierždajut, čto "Biełsat" był uničtožien. Odnako nikto nie zakrył samu strukturu – prosto proizošło pierieraspriedielenije efirnoho vriemieni. Riealnosť takova, čto kanał prodołžajet suŝiestvovať, pusť i v iźmienionnom formatie. Razdielenije efira mieždu biełorusskoj, russkoj i ukrainskoj riedakcijami objaśniajetsia ekonomičieskimi i stratiehičieskimi soobražienijami – no eto v intierv́ju dažie nie obsuždajetsia. Avtory soznatielno vydajut za "razrušienije" to, čto javlajetsia rieorhanizacijej.
Odnim iz hłavnych obvinienij intierv́juirujemych javlajetsia to, čto Alina Kovšik, buduči priedstavitielem Pieriechodnoho kabinieta, "priedała" kolleh i zaniała dołžnosť hłavy biełorusskoj riedakcii v TVP.
No čto tohda diełať s Kulejem, kotoryj sam učastvovał v pieriehovorach i tožie moh stať hłavoj "Biełsata"? On otkryto hovorit, čto jemu priedłahali etu dołžnosť. Vsia łohika obvinienij Kovšik razvalivajetsia, jeśli učiesť, čto sama hruppa Kuleja i Podsasonnoho pytałaś łobbirovať svojeho kandidata na post.
Samyj paradoksalnyj momient – to, čto etim ludiam diejstvitielno priedłahali upravlenčieskije roli. Braniatovskij sam priedłahał Kuleju zaniať dołžnosť hłavy riedakcii. Značit, jeho cienili kak śpiecialista? Značit, jemu davali šans povlijať na situaciju iznutri? No vmiesto etoho on diełajet vid, čto "ieho vydavili". Eto javnyj dissonans.
Eto intierv́ju – nie objektivnoje. Eto emocionalno pieriehružiennaja popytka otstojať svoju "rieputaciju" i obliť hriaźju tiech, kto priniał druhije riešienija. Ono stradajet ot priedvziatosti avtora, słaboj arhumientacii, črieźmiernoj subjektivnosti i manipulacij.
Atroŝienkov diejstvujet nie kak žurnalist, a kak advokat Kuleja i Podsasonnoho. Obraz žiertvy u hierojev intierv́ju vyhladit śliškom udobnym. Klučievyje złodiei oboznačieny zaranieje, ich arhumienty nie rassmatrivajutsia. Finansovyje i političieskije riealii połnosťju ihnorirujutsia. Fakt rieorhanizacii "Biełsata" soznatielno priepodnositsia kak likvidacija. Obvinienija v "konfliktie intieriesov" nie vydierživajut kritiki. "Hieroi" diełajut vid, čto ich nie cienili, no ich žie rassmatrivali na rukovodiaŝije dołžnosti. V itohie eto prosto obižiennaja ispovied́-łoż ludiej, kotoryje proihrali boŕbu za vłasť v riedakcii, no chotiat priedstaviť siebia borcami za pravdu.
Sunday Morning
17.02.2025
Alina, a raźvie dołžnosti diriektor-nieelekt podobajet popisyvať anonimnyje łonhridy v kommientarijach, vmiesto toho, čtoby, kak minimum, ot svojeho imieni otvietiť na kommientarij, kotoryj u vas zaprsili?
Kaleha
16.02.2025
Mikoła Buhaj na hetym sajcie dobra adkazaŭ hetym niebarakam.
Byłaja biełsataŭka
16.02.2025
Kali b spadaru Kuleju sapraŭdy baleła duša za "Biełsat", jon nie davaŭ by takich intervju, jakija potym radasna raściahvajuć na cytaty žoŭtyja ślivy dy inšyja łukašysckija pamyjki. Navat kali ź im, z Kulejem, na jahonuju dumku abyšlisia niespraviadliva. Hety čałaviek - vydatny manipulatar i majstar puskać pył u vočy. Jon zaraz prosta zvodzić asabistyja rachunki z novym kiraŭnictvam redakcyi. I jamu nie abychodzić, što kožnaja takaja zajava - jak čarhovaja tarpieda ŭ bok i biez taho padtoplenaha "Biełsatu". Lepš by jon raspavioŭ pra toje, jak za časami jahonaha kiravańnia chraničnyja prablemy redakcyi nie vyrašalisia hadami, jak vyciskali ci prosta zvalniali daśviedčanych žurnalistaŭ, jakija čymści nie dahadzili. Jak raskvitnieła padchalimstva. Jak krytyčnyja zaŭvahi što da pracy redakcyi ihnaravalisia abo tanuli ŭ patoku demahohii. I niachaj by patłumačyŭ, čamu redakcyja mahła sabie dazvolić adpravić kiraŭnika ŭ napeŭna niatannuju kamandziroŭku ŭ ZŠA, u toj čas jak mnohija žurnalisty ledź kancy z kancami zvadzili. A ŭvohule za spadara Kuleja nie pieražyvajcie. Ź jahonymi suviaziami jon znojdzie sabie ciopleńkaje miesca, dzie možna budzie praciahvać hulać na kamputary ŭ hulni ŭ pracoŭny čas.
Majia
16.02.2025
Mnie zdavałasia, što Kulej pavinien byŭ syści z pasady hałoŭnaha redaktara adrazu paśla taho, jak jaho baćka Milinkievič pryjšoŭ pracavać u ofis Cichanoŭskaj.
Biełarus
17.02.2025
Nia moža kanał, jaki finansujecca polskim MZS, być biełaruskim pa vyznačeńni. Jon tak ci inakš u pieršuju čarhu budzie zaŭsiody prasoŭvać toje, što patrebna i vyhadna palakam. Raniej im było vyhadna viaščać usio pa-biełarusku, ciapier im vyhadna heta rabić pa-rasiejsku i pa-ŭkrainsku, tamu nazvu «Biełsat» prybiaruć, napeŭna buduć zaraz nazyvacca «Połsat». A kali palakam heta ŭvohule pierastanie być vyhadna, tak jany naohuł hety kanał prykryjuć. Biełarusam para by ŭžo zrazumieć, što Biełaruś i biełaruščyna bolš nikomu nie patrebnyja akramia nas. Usie inšyja krainy, jakimi by pryhožymi metami jany nie prykryvalisia, dla ich usio roŭna hałoŭnaj metaj buduć ich nacyjanalnyja intaresy. Tak pracuje palityka ŭ luboj krainie.
Zły
17.02.2025
Biełarus, bajusia, što biełarusam u bolšaści svajoj biełaruskaść nie patrebnaja (((
Eech tuhodumy
17.02.2025
Zły, Da. Eto tak. A vy čto rańšie nie znali? Ja užie let 30 hovoriu, čto Biełarusi tolko na movie nie budiet. I let 20, čto ES i NATO nam nie śvietiat. V protivnom słučaje vojna s Rośsijej.
Bukovskij
17.02.2025
Zły, nie nado bojaťsia, prosto primi kak fakt.
Ludzi ŭ turmach hnijuć
17.02.2025
A jany horła hryzuć adzin adnamu za hrantaŭskija hrošy.
Zły
17.02.2025
Ludzi ŭ turmach hnijuć , u tym i reč. Prosta stała jasna, što ich ad karmuški rana ci pozna pahoniać - voś i pomściać ciapier
Kulej i Padsasonny raskazali svaju praŭdu pra situacyju na «Biełsacie»
Lavočnyk adčyniaje šampan!
Vo jak, dyk jany sapraŭdy ličać jaje prezident-elektam, a nie prosta dekłarujuć heta. Niama słovaŭ
Chaj mały małomu skaža
Chaj mały štany padviaža.
Tak čto nie nado tut pro " złyje biełorusy nie chotiat finansirovať miedia".
Naprimier, kohda Kulej rasskazyvajet, čto Michał Braniatovskij (diriektor TVP World) jakoby soobŝił jemu, čto Śvietłana Tichanovskaja otkazałaś podpisyvať piśmo v poddieržku "Biełsata", Atroŝienkov sam vstavlajet kommientarij:
«Prabač, ale Braniatoŭski – tak sabie nadziejnaja krynica. Tym bolš, što, miarkujučy pa tym, što ty raspaviadaješ, hety čałaviek niaredka chłusiŭ i manipulavaŭ. Ja nie braŭ by hetyja słovy na vieru.»
Takim obrazom, žurnalist sam podskazyvajet Kuleju, čto Braniatovskomu vieriť nie stoit, zaranieje formiruja niehativnoje otnošienije k niemu u čitatiela. Hdie žie popytka razobraťsia, utočniť, provieriť istočniki? Jejo niet. Atroŝienkov diejstvujet kak jurist v sudie, priedstavlaja odnu storonu i pytajaś diskrieditirovať druhuju.
Kulej i Podsasonnyj vystraivajut svoju poziciju isklučitielno kak ludiej, kotoryje jakoby boroliś za pravdu i postradali ot etoho. Oni hovoriat o svojej principialnosti, priedannosti diełu, o tom, kak im było tiažieło rabotať v usłovijach davlenija, niedofinansirovanija i otsutstvija poddieržki.
No parallelno v tiekstie vspłyvajut dietali, kotoryje sovieršienno nie sočietajutsia s obrazom "stradajuŝich borcov":
V otpuskie v Ńju-Jorkie zapisyvajetsia intierv́ju, jakoby na ličnom entuziaźmie.
Podsasonnyj žałujetsia, čto nie połučajet normalnoj zarpłaty, no pri etom putiešiestvujet v Miłan i Bierlin na opiernyje postanovki.
Kakoje žie tiažiołoje połožienije! Oni i antiriepriessanty ṕjut, i dienieh niet, no na pojezdki za hranicu nachodiat riesursy. Kartinka nie schoditsia.
Vsie, kto nie poddierživajet Kuleja i Podsasonnoho, v intierv́ju izobražieny libo kak priedatieli, libo kak biurokraty, kotorym "plevať na žurnalistov".
Alina Kovšik – vrah №1, kotoraja jakoby priedała kolleh, priniav priedłožienije vozhłaviť "Biełsat" pośle raboty v Objedinionnom pieriechodnom kabinietie.
Michał Braniatovskij, Franak Viačorka i Ofis Tichanovskoj – kovarnyje ihroki, kotoryje počiemu-to nie sdiełali vsio radi spasienija Kuleja i Podsasonnoho.
Pri etom sami hieroi intierv́ju ni v čiom nie vinovaty, u nich niet ošibok, prosčiotov ili ličnych intieriesov – oni prosto "sražaliś za spraviedlivosť".
Odna iz klučievych tiem intierv́ju – sokraŝienije finansirovanija "Biełsata" i jeho rieorhanizacija. Odnako nie skazano ni słova o pričinach finansovych trudnostiej. Polskoje pravitielstvo pieriesmatrivajet biudžiety, tielevidienije TVP World samo nachoditsia v procieśsie iźmienienij. No dla intierv́juirujemych eto liš "złaja vola" rukovodstva. Ihnorirujetsia łohika finansirovanija ŚMI. V intierv́ju zvučit ritorika "polaki nas kinuli". No "Biełsat" iznačalno był polskim projektom, finansirovavšimsia polskimi nałohopłatielŝikami. Počiemu u Polši nie možiet byť prava pieriesmotrieť svoju informacionnuju politiku?
Kulej i Podsasonnyj utvierždajut, čto "Biełsat" był uničtožien. Odnako nikto nie zakrył samu strukturu – prosto proizošło pierieraspriedielenije efirnoho vriemieni. Riealnosť takova, čto kanał prodołžajet suŝiestvovať, pusť i v iźmienionnom formatie. Razdielenije efira mieždu biełorusskoj, russkoj i ukrainskoj riedakcijami objaśniajetsia ekonomičieskimi i stratiehičieskimi soobražienijami – no eto v intierv́ju dažie nie obsuždajetsia.
Avtory soznatielno vydajut za "razrušienije" to, čto javlajetsia rieorhanizacijej.
Odnim iz hłavnych obvinienij intierv́juirujemych javlajetsia to, čto Alina Kovšik, buduči priedstavitielem Pieriechodnoho kabinieta, "priedała" kolleh i zaniała dołžnosť hłavy biełorusskoj riedakcii v TVP.
No čto tohda diełať s Kulejem, kotoryj sam učastvovał v pieriehovorach i tožie moh stať hłavoj "Biełsata"? On otkryto hovorit, čto jemu priedłahali etu dołžnosť. Vsia łohika obvinienij Kovšik razvalivajetsia, jeśli učiesť, čto sama hruppa Kuleja i Podsasonnoho pytałaś łobbirovať svojeho kandidata na post.
Samyj paradoksalnyj momient – to, čto etim ludiam diejstvitielno priedłahali upravlenčieskije roli. Braniatovskij sam priedłahał Kuleju zaniať dołžnosť hłavy riedakcii. Značit, jeho cienili kak śpiecialista? Značit, jemu davali šans povlijať na situaciju iznutri? No vmiesto etoho on diełajet vid, čto "ieho vydavili". Eto javnyj dissonans.
Eto intierv́ju – nie objektivnoje. Eto emocionalno pieriehružiennaja popytka otstojať svoju "rieputaciju" i obliť hriaźju tiech, kto priniał druhije riešienija. Ono stradajet ot priedvziatosti avtora, słaboj arhumientacii, črieźmiernoj subjektivnosti i manipulacij.
Atroŝienkov diejstvujet nie kak žurnalist, a kak advokat Kuleja i Podsasonnoho. Obraz žiertvy u hierojev intierv́ju vyhladit śliškom udobnym. Klučievyje złodiei oboznačieny zaranieje, ich arhumienty nie rassmatrivajutsia. Finansovyje i političieskije riealii połnosťju ihnorirujutsia. Fakt rieorhanizacii "Biełsata" soznatielno priepodnositsia kak likvidacija. Obvinienija v "konfliktie intieriesov" nie vydierživajut kritiki. "Hieroi" diełajut vid, čto ich nie cienili, no ich žie rassmatrivali na rukovodiaŝije dołžnosti. V itohie eto prosto obižiennaja ispovied́-łoż ludiej, kotoryje proihrali boŕbu za vłasť v riedakcii, no chotiat priedstaviť siebia borcami za pravdu.