Iznoŭ ruskamoŭnaja jak etałon. A pałova słovaŭ navat nie biełaruskija. NN, chopić žyć u rasiejskaj prastory.
Jojo
22.05.2025
Jo, russkij jazyk nie prinadležit rośsijanam, u nas svoj biełaruskij dialekt russkoho jazyka kotoryj połnosťju prinadležit nam i raźvivajetsia parallelno rośsijskomu. Eto žie połniejšij idiotizm sčitať čto jazyk prinadležit tolko odnoj nacii, dostatočno posmotrieť kto hovorit na niemieckom, francuzskom, ispanskom, ja užie mołču pro anhlijskij
Noŭnejm
22.05.2025
Jojo, prabačcie, ale ŭsio naadvarot: heta ruskaja mova - uschodni dyjalekt biełaruskaj movy
Imia
24.05.2025
Jojo, "dostatočno" pahladzieć jak žyvuć usie biez vyklučeńnia terytoryi, na jakich hetkich maskvarotych jołupniaŭ, jak ty, bolšaść.
Žeść
22.05.2025
Piśmieńnicu polskaha (!) pachodžańnia ździŭlajuć słovy «knyr» (paraŭn. knur), «pasah» (wyposażyć, wyposażenie – u tym liku ŭ značeńni wyposażyć żonę), «niadojšły» (niedoszły)?! Nia maju słovaŭ...
.
22.05.2025
Žeść, jana pryvodzić polski adpaviednik pasahu, ale ŭ ruskaj movie nikoli nie čuła, kab užyvali.
Iriena
22.05.2025
Žeść, Prabačcie, što pa-rusku. Nie vałodaju movaj nastolki, kab pisać. Udiviło, potomu čto posag pišietsia i proiznositsia inačie - [pòsak], a nie [pasàch] s h frikativnym. Tak žie, kak obrus i abrus.
Nu i v ciełom ja etot "słovarik" sostavlała levoj zadniej nohoj: muž čto-to skazał, ja pośmiejałaś, zapisała v zamietki, potom zakinuła po prikołu v triedsy.
Vot už nie dumała, čto až ciełaja staťja, da jeŝio i v "Našiej Nivie" vyjdiet.
Dzivosy
22.05.2025
Iriena , "nu nie vachłaki ž tut siadziać")) I nie takija ŭžo rastyki. Rastyku šukajcie na Paleśsi. Rastyka - niaŭdalica, niaŭvažlivy, niazhrabny.
Dzianis
22.05.2025
Łachać pachodzić ad niamieckaha lachen što značyć śmiajacca.
mova
22.05.2025
Dzianis, a voś i nie, jość jašče łachać u značeńni biehać u pošukach čaho-niebudź.
Varona
22.05.2025
mova, šukać štości - heta łychać. Moj baćka kazaŭ, kali my ŭ dziacinstvie adčyniali chaładzilnik i "skanavali" što b źjeści: "čaho łychaješ? Biary i začyniaj".
čarapan
22.05.2025
heta ad armiejskaha čarpak, čerap. NN, pastaŭcie naciski, kali łaska. jany nie zaŭsiody vidavočnyja.
Rastyka eto słovo iz biełaruskich dierievień hrodnienskoj obłasti....pieriekulitsia eto značit pierieviernuťsia ...ludi vy sami znajetie choť čto to voobŝie? Byrło ono žie płodovo vyhodnoje...tam nazvanij mnoho byli
Zachar
22.05.2025
Niekotoryje iz etich słov opriedielenno ispolzujutsia až do Vładivostoka. I jeśli ona iz nie znała, to eto liš śvidietielstvujet o biednosti jejo słovarnoho zapasa.
Nie parimsia
22.05.2025
Biełorusskije, nie biełorusskije. A kakaja tiepieŕ raźnica? Pozdno piť boržomi. Diemohrafija. Ona užie vyniesła svoj prihovor Estonii, Litvie, Łatvii, Biełarusi, Ukrainie i dažie Rośsii. Čieriez 30 let v Rośsii ostanietsia 90 młn. Tak utvierždajut diemohrafy. Ot stran Bałtii počti ničieho nie ostanietsia. Biełaruś, Ukraina upołoviniaťsia. K koncu 21 vieka Biełarusi nie budiet. Kto budiet pomniť movu? Nu, jeśli tolko pakistancy.
Miascovy
22.05.2025
Nie parimsia, aha a 50 let nazad hovorili čto niefť užie zakončitsia ,a na ziemle budut žiť 10 młrd. Nie rabotajut takije prohnozy.
Provieŕtie sami dannyje
22.05.2025
Miascovy, poiŝitie informaciju v inietie sami. Eto nie bajki. Niet vosproizvodstva nasielenija v ES i u nas. Žienŝiny nie chotiat rožať. Chotiat diełať kaŕjeru.
Karł
22.05.2025
Mo dajcie hetaj pani pračytać vierš Siarhieja Hrachoŭskaha "Vietraź", dzie ani vodnaha słoŭca nia ma, padobnaha da rasiejskaha. Šmat tutejšych taksama b mieli kłopat ź pierakładam hetaha i padobnych tamu vieršaŭ. Mova, jana, kaniešnie, nie dzieci, možna paraŭnoŭvać, ale lepš nie z ruskaj, štučnaj.
Iriena
23.05.2025
Karł, čitała, vsie poniatno. Jeśli znaješ polskij+ukrainskij+russkij, to ponimanije biełorusskoho užie nie sostavlajet truda. Nu k tomu žie on dla mienia nie sovsiem čužoj, ja v dietstvie žiła v Briestie, choť i była v russkojazyčnom okružienii i s polskim tielevidienijem))). Hovoriť nie naučiłaś, no słušaju s udovolstvijem. Očień krasivyj i miełodičnyj jazyk.
Ja viedu vo Vrocłavie pisatielskij kłub, u nas tam jesť ukraincy i biełorusy. Každyj hovorit na tom jazykie, kakom jemu udobnieje, vsie vsio ponimajut. Niemnoho privyčki, i słova nie kažutsia takimi už nieznakomymi)))
Janka
22.05.2025
Ja słova "łachać" jak śmiajacca čuŭ u viescy słuckaha rajona, ad dziaciej. I potym usio dumaŭ čamu heta tak padobna da anhlijskaha słova laugh.
O
23.05.2025
Harancavać ci nie ad polskaha gorąco (horonco) -- horača?
ruskamoŭnaja piśmieńnica
23.05.2025
što ž tam za muž z takim słoŭničkam?
Iriena
23.05.2025
ruskamoŭnaja piśmieńnica, otličnyj muž, nie žałujuś 😆. Vot dažie słova jeho konśpiektiruju, čtob nie potieriałoś takoje bohatstvo
ruskamoŭnaja piśmieńnica
23.05.2025
Iriena, heta byŭ žartaŭlivy kamientar 😉
Iriena
23.05.2025
ruskamoŭnaja piśmieńnica, tak ja tožie smajlik postaviła)))
Słava
24.05.2025
Iriena - vy s mužiem mołodcy. Primier kulturnoj, nie vyzyvajuŝiej nikakoho niehativa intiernacionalnoj pary. Zdorov́ja vam da dietišiek sčastlivych!
Ruskamoŭnaja piśmieńnica vyjšła zamuž za biełarusa i skłała niezvyčajny słoŭničak jahonych słoŭ, jakich nikoli raniej nie čuła
Prabačcie, što pa-rusku. Nie vałodaju movaj nastolki, kab pisać.
Udiviło, potomu čto posag pišietsia i proiznositsia inačie - [pòsak], a nie [pasàch] s h frikativnym. Tak žie, kak obrus i abrus.
Nu i v ciełom ja etot "słovarik" sostavlała levoj zadniej nohoj: muž čto-to skazał, ja pośmiejałaś, zapisała v zamietki, potom zakinuła po prikołu v triedsy.
Vot už nie dumała, čto až ciełaja staťja, da jeŝio i v "Našiej Nivie" vyjdiet.
I nie takija ŭžo rastyki.
Rastyku šukajcie na Paleśsi.
Rastyka - niaŭdalica, niaŭvažlivy, niazhrabny.
NN, pastaŭcie naciski, kali łaska.
jany nie zaŭsiody vidavočnyja.
NN, dziakuj za cikavy analiz! Zapisaŭ siabie krychu cikavostak)
pierakulić = oprokinuť; pierieviernuť
nakłoniťsia = nachilicca
Jeśli znaješ polskij+ukrainskij+russkij, to ponimanije biełorusskoho užie nie sostavlajet truda. Nu k tomu žie on dla mienia nie sovsiem čužoj, ja v dietstvie žiła v Briestie, choť i była v russkojazyčnom okružienii i s polskim tielevidienijem))). Hovoriť nie naučiłaś, no słušaju s udovolstvijem. Očień krasivyj i miełodičnyj jazyk.
Ja viedu vo Vrocłavie pisatielskij kłub, u nas tam jesť ukraincy i biełorusy. Každyj hovorit na tom jazykie, kakom jemu udobnieje, vsie vsio ponimajut. Niemnoho privyčki, i słova nie kažutsia takimi už nieznakomymi)))
Cikavaje słova