Kamientary da artykuła

«Bajsoł» adkryŭ ekstranny zbor na karyść vyzvalenych palitźniavolenych

  • Žora
    19.03.2026
    Jašče navat niama śpisaŭ i kolkaści vyzvalenych, kab pa tysiačy źbirać. I što taja tysiača, navat kvateru nie zdymieš.

    Čamu pry sumarnaj dapamozie 300-400 miljonaŭ dołaraŭ za apošnija piać hod, nie adkładziena para miljonaŭ na ekstranyja patreby?
  • Rada
    19.03.2026
    Žora, tamu što hrošy vyłučajucca metava. I nivodny ni fond, ni kraina, ni ES nie dajuć hrošy na metu "adkłaści na ekstrannyja patreby". Nu i z 300 miljonaŭ vy paharačylisia. Miljon na kulturu - užo navina va ŭsich ŚMI
  • Žora
    19.03.2026
    Rada, ničoha nie paharačyŭsia:
    1) pahuhlicie "EU support for people of Belarus reaches €200 million". Heta tolki dapamoha Jeŭropy, a jość(była) jašče i amierykanskaja, katoraja skłała pryblizna stolki ž.
    2) na toj spasyłcy, katoruju vy adšukajecie, pieršaj i asnoŭnaj metaj dapamohi budzie "assist victims of repression". Heta aficyjny sajt Jeŭrakamisii.
    Paśla hetaha možacie kolki chočacie dakazvać, što dajuć na inšyja mety i što hrošaj niama. Ale hrošy - jość, vydzieleny. Na achviar represij, pieršaj metaj.
  • Rada
    20.03.2026
    Žora, Nie palenavałasia pašukać sajt.

    1) 200 za 5 hadoŭ nie na represavanych, a na ŭsiu hramadzianskuju supolnaść u šyrokim sensie. Pytańnie z zoračkaj: kolki z hetych hrošaj zastalisia ŭ fondach i arhanizacyjach ułasna ES, jakija zajmajucca subhrantynham abo pracujuć ź mihrantami?

    2) Na toj staroncy , jakuju ja adšukała, Today's funding of 30 million euros will strengthen support for victims of repression, independent journalists, and initiatives pursuing accountability for the crimes committed by Lukashenka's regime. To bok tut jašče niezaležnyja śmi i ŭsia pravaabarona.

    3) support for victims of repression, independent journalists, and initiatives pursuing accountability for the crimes vs "adkłaści na ekstrannyja patreby" - niby jość roźnica, nie?

    4) Asnoŭnaja manipulacyja pra vyłučanyja hrošy, niby vułučajecca niejkaja suma, jakuju možna prosta ŭziać i razdać patrabujučym. A tak nikoli, nikoli nie byvaje. Vyłučajucca hrošy nie niepasredna ŭ ruki victims of repression, a na diejnaść, jakaja "support for victims of repression". A dziejnaść moža być roznaj: ad psichołaha, jaki kansultuje pry šełtary čyrvonaha kryža, jaki lekcyi dla mihrantaŭ ładzić.
  • Žora
    20.03.2026
    Rada,

    1a) my havorym nie tolki pra jeŭrapiejskija 200 miljonaŭ jeŭra, a jašče i pra amierykanskija hrošy. Ich (imavierna tolki častku) možna adsačyć na sajcie foreignassistance kropka gov. Pa hadach, na "demakratyju, pravy čałavieka i kiravańnie", sumy takija: 2020: $8.5m, 2021: $16.7m, 2022: $8.7m, 2023: $11.1m, 2024: $22.9m, 2025: $0.5m, ahułam: $68,4 miljonaŭ dołaraŭ. Razam ź jeŭrapiejskimi hrošami pa siońniašnim kursie EUR/USD (1.16) atrymlivajecca minimum 300 400 000 dołaraŭ. Propisam: trysta miljonaŭ dołaraŭ.
    Ci, kali pieraličyć na dni za piać z pałovaj hod, to pa 149 tysiač dołaraŭ štodnia. Biez vychadnych.

    1b) kali vy viedajecie, što niejkaja ŭstanova zajmajecca sub-hrantynham i biare sabie zavialiki % (faktyčna nažyvajecca nie biełaruskim hory), kali łaska, ahučcie nazvu ŭstanovy. Dumaju, usim biełarusam cikava budzie viedać. I žurnalistam NN asabliva.

    1b) što da pracy ź mihrantami, pryhažość u tym, što ŭsie ŭstanovy aformleny jurasobami, a značyć padajuć padatkovuju spravazdačnaść. My možam prasačyć ich prychody pa adpaviednych polskich i litoŭskich rejestrach i adniać ad trysta miljonaŭ. Padkažycie, kali łaska, nazvy ŭstanoŭ? Ja mahu pieraličyć paru, ale nie dziasiatki. Zdajecca, ich niašmat i vialikaj doli hrošaj jany nie adjadajuć.

    2) i? kali paśla niezaležnych śmi i pravaabarony nie zastajecca na vyjšaŭšych palitviaźniaŭ, jakija vysnovy? Maja vysnova adnaznačnaja: tak być nie pavinna. Treba razabracca, kudy pajšli hrošy, čamu ahułam skłałasia takaja situacyja. Dzie hrošy, Rada?

    3) a tut užo zadača pravabarony i lidaraŭ - praduhledzić vychad ludziej i zaprasić u sponsaraŭ adpaviedny rezierv. Tolki nie kažycie, što siońniašni vychad paliviaźniaŭ byŭ niečakany. Lidary nabrali vady ŭ rot i maŭčać, by ryby, zusim nie mohuć upłyvać na raźmierkavańni biudžetaŭ? Jak tak? Jany ž uvieś čas jeździać i havorać, havorać.. što, nie atrymlivajecca raspavieści, jak adbyvajucca vychady? I što taja minimum tysiača pryznanych palitviaźniaŭ, jakaja siońnia zastajecca ŭ łukašenkaŭskich turmach, urešcie vyjdzie i im patrebnaja budzie dapamoha?
    Jazyk adsochnie raspavieści, što patrebny miljon u reziervie? Ci ruka nie padymiecca ŭpisać heta ŭ hrant-zajaŭku? Ja ščyra nie razumieju.

    4) pa vialikim rachunku, tak i adbyvajecca: hrošy vydzialajucca na dapamohu palitviaźniam pierš za ŭsio. A ŭžo raznastajnyja proksi i ludzi sa svaim škurnym intaresam stvarajuć absurdnuju situacyju, dzie asnoŭnaja meta vydzialeńnia hrošaj nie dasiahajecca. Vychad adziny - publičnaść i poŭnaja finansavaja prazrystaść. U tym liku takimi abmierkavańniami, jak heta. Daŭbić-daŭbić-daŭbić!

 

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić