Kultura

U nastupnuju subotu ŭ Vilni projdzie Siamiejny biełaruska-litoŭski fest ź litscenaj

20 červienia ŭ Vilni ŭ prastory Sodas2123 projdzie siamiejny biełaruska-litoŭski intehracyjny fiestyval «Pad čaroŭnym drevam».

Adnoj z klučavych miaścin festu stanie litaraturnaja placoŭka z udziełam biełaruskich i litoŭskich piśmieńnic, piśmieńnikaŭ dy mastačak, jakija pracujuć na nivie dziciačaj litaratury, piša bellit.info.

Hości litaraturnaj placoŭki:

Hanna Jankuta — piśmieńnica, paetka, pierakładčyca. Aŭtarka adnaho z samych viadomych piersanažaŭ sučasnaj biełaruskaj dziciačaj litaratury — Kata Šprota. Pierakładaje, u tym liku dziciačuju litaraturu, z polskaj i anhielskaj movaŭ.

Andrej Skurko — paet, pierakładčyk. Aŭtar niekalki zbornikaŭ vieršaŭ dla dziaciej. Pierakładaje dziciačuju paeziju i prozu z polskaj i anhielskaj.

Jurha Vile — piśmieńnica, pierakładčyca. Razam ź ilustratarkaj Linaj Itahaki stvaryła adnu z najviadomiejšych litoŭskich knih dla padletkaŭ — «Sibirskija chajku» («Sibiro haiku»), jakaja aktyŭna pierakładajecca na inšyja movy.

Virhis Šydłaŭskas — piśmieńnik, hałoŭny redaktar dziciačaha časopisa «Laimiukas», muzykant. Aŭtar niekalkich knih dla dziaciej i padletkaŭ.

Lizavieta Lankievič — mastačka, ilustratarka. Dvojčy pieramožca Premii Ciotki za najlepšuju knihu dla dziaciej i padletkaŭ u mastackaj naminacyi. Pracuje jak z knihami dla maleńkich, tak i z padletkavaj litaraturaj. Stvaraje ilustracyi dla biełaruskich kłasičnych tvoraŭ.

Aŭšra Kiudułajcie — mastačka, ilustratarka. Adna z najviadomiejšych jaje prac — kniha «Ščaście — heta lisa» («Laimė yra Lapė») razam ź piśmieńnicaj Evielinaj Daciucie. Knihi ź ilustracyjami Aŭšry pierakładzieny na 30 movaŭ.

Akramia dyskusij i razmoŭ možna budzie pasłuchać žyvuju muzyku, a zatym paŭdzielničać u majstar-kłasach ad Aŭšry Kiudułajcie i Lizy Lankievič i namalavać svaich vizualnych piersanažaŭ. Starejšyja dzieci zmohuć stvaryć svaju nievialičkuju historyju razam z vykładčycaj i paetkaj Darjaj Roskač.

Padčas fiestyvalu budzie pracavać stend ad kniharni «Hartajka», dzie možna budzie kupić i padpisać knihi ŭ aŭtarak i aŭtaraŭ. Arhanizataram fiestyvalu vystupaje Asacyjacyja biełaruskich baćkoŭ u Litvie.

Z poŭnaj prahramaj fiestyvalu aznajomicca možna ŭ instahramie.

Kulturnaja prastora Sodas2123

  • Vilnia
  • Vitebsko g. 21—23 (Kałonija Rosy)
  • Pačatak a 11:00
  • Uvachod volny

Kamientary

Ciapier čytajuć

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Usie naviny →
Usie naviny

«Vielmi cikavyja zajavy sajuźnika Pucina». Kiraŭnik MZS Hiermanii adreahavaŭ na zajavy Łukašenki pra vajnu va Ukrainie7

U Varšavie zamiežnikaŭ praviarali «patrulnyja» ŭ formie, jakija nie majuć dačynieńnia da dziaržaŭnych orhanaŭ11

«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii85

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli11

Džordža Miełoni na samicie G7 pachvaliłasia, što pieramahła škodnuju zvyčku4

21‑hadovaha chłopca sa Śvietłahorska pasadzili za palityku. Chłopiec žyŭ u dzietdomie, a niadaŭna sam staŭ baćkam1

Kolkaść abortaŭ u Biełarusi abnaviła histaryčny minimum. Ale na Mahiloŭščynie ich usio bolš4

Brytanski televiadučy Džeremi Kłarksan paviedamiŭ, što ŭ jaho dyjahnastavali rak2

Stała viadoma pra aryšt jašče adnaho kalinoŭca Andreja Siarhiejeva

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić