Kamientary da artykuła

U Breście adkryli murał «Partyzany Brestčyny». Heta ŭžo čaćviorty padobny abjekt u horadzie

  • Baradzied
    30.07.2026
    Oni bolšie na dietiej-timurovciev pochoži. Za partizanskuju baradźbu siejčas v tiuŕmu sažajut po staťje tierrorizm. Za chranienije oružija tožie.
  • tak zvanyja partyzany
    31.07.2026
    Baradzied, Babula raskazvała pra biaźlitasnaść bandytaŭ (tak zvanyja partyzany) — jak jany rabili načnyja naloty na viosku, hrabili, zabirali ŭsio, a tych, chto supraciŭlaŭsia, mahli i zabić.
  • ŭ vioscy bolš bajalisia partyzanaŭ, čym niemcaŭ
    31.07.2026
    tak zvanyja partyzany, Padčas vajny partyzany rasstralali siamju siastry majoj babuli tolki za toje, što ŭ ich była ciaplica i jany vyroščvali rannija ahurki, a niemcy kuplali. U toj čas heta było vialikaj redkaściu. Muž babuli siadzieŭ u turmie za savieckuju ŭładu, i paśla vyzvaleńnia ŭ vioscy jaho ŭsie nazyvali čekistam. Mienavita ŭ turmie jon hetamu i navučyŭsia. Unačy, kali ŭsie spali, uvarvalisia partyzany i rasstralali ŭsich: muža babuli, babulu Fiekłu, ich dačku Maryju, jakoj było 18 hadoŭ, syna Paŭła — 16 hadoŭ, i babulinu śviakroŭ — 80 hadoŭ. Maci raskazvała, što ludzi daviedalisia, chto heta zrabiŭ, i paśla vajny ŭsie ŭdzielniki hetaha zabojstva pamierli nie svajoj śmierciu: niechta ad pjanstva, kahości znajšli pad płotam. Na žal, maci ŭžo niama z nami, ale jana kazała, što ŭ vioscy bolš bajalisia partyzanaŭ, čym niemcaŭ.
  • Usie złačyncy pavinny być nazvany i pakarany
    31.07.2026
    tak zvanyja partyzany, toje samaje ŭ majoj siamji było, tamu Usie złačyncy pavinny być nazvany i pakarany, Patrebny Niurenberh N2 dziela Balšavikoŭ hetym razam
  • Kazimir
    30.07.2026
    Łukašysty sprabujuć vycisnuć ź biełarusaŭ usio volnaje i biełaruskaje praz zasille nasyčanaj mitami, chłuśnioj i pierabolšvańniami sterylizavnaj savieckaj prapahandy ab h.z. "VOV", cynična užyvajučy pamiać achviar druhoj suśvietnaj u jakaści instrumienta abhruntavańnia zapeckanych kryvioju savieckaj i łukašysckaj dyktatur i supraćstaŭleńnia hetaj pamiaci ŭsiamu volnamu i nacyjanalnamu. Miž tym 17.09.1939 SSSR ŭvajšoŭ u druhuju suśvietnuju mienavita ŭ jakaści ahresara pa damovie i na baku nacystaŭ, zachapiŭšy da sutyknieńnia z Hitleram "svaju" častku ŭschodniaj Jeŭropy. Heta daje padstavy ličyć SSSR krainaj-raźviazalnicaj druhoj suśvietnaj vajny, niahledziačy na toje, što 22.06.1941 SSSR vymušana źmianiŭ bok. Darečy, Rumynija i Finlandyja ŭ 1944 taksama źmianili bok. Tych, chto vajavaŭ na baku savieckaj impieryi, vielmi ciažka było ličyć zmaharami za biełaruskuju niezaležnaść. Pa vynikach druhoj suśvietnaj SSSR bolš čym na 400 tysiač kvadratnych kiłamietraŭ pryraściŭ svaju terytoryju. A žudasnyja čałaviečyja straty savieckuju dyktaturu nia vielmi chvalavali jak da vajny, tak i padčas jaje.
  • Usio heta padtpymoŭvaje ŭ Miensku 98% Mienčukoŭ
    31.07.2026
    Kazimir, treba kab imieryja djabła była nie suprać i troški nacyjanalnaha , voś busła namalavali , i za heta dziakuj. Usio heta padtpymoŭvaje ŭ Miensku 98% Mienčukoŭ, NN pisali na tydni pra kolkaść škołak na movie. Toje što my majem- toje majem i z hetym pakaleńniam inšaha nie budzie. Hałoŭnaje vakoł niezaležnaści jość kampramis (97% za niezaležnaść) , my zachavajem niezaležnaść i ŭ našych dziaciej budzie šaniec. Kali imieryja zdochnie praz vajnu va Ukrainie, budzie inšaja situacyja, a siońnia stalin jaki " movu šanavaŭ", i BNR byli špijonami Kajzera ( a nie lenin i jaho kodła).
  • Janka
    31.07.2026
    Usio heta padtpymoŭvaje ŭ Miensku 98% Mienčukoŭ, vy vielmi vuzka i sproščana razhladajecie prablemu. Ja ni ŭ jakim razie nie admaŭlaju viny baćkoŭ, ale vielmi vostraj prablemaj źjaŭlajecca taksama i toje, što pad čas panavańnia Łukašenki ŭ Biełarusi na dziaržaŭnym uzroŭni byŭ źniščany poŭny cykł adukacyi na biełaruskaj movie. To bok navat kali pad upłyvam/ciskam nacyjanalna śviadomych baćkoŭ dzicia i skončyć biełaruskamoŭnuju škołu, to praciahnuć adukacyju na biełaruskaj movie ŭ VNU albo ŭ tym, što pad čas SSSR mieła nazvu "chabza" - faktyčna niemahčyma. Brakuje biełaruskamoŭnych padručnikaŭ i vykładčykaŭ. Biblijateki navučalnych ustanoŭ prysyčanyja rasiejskamoŭnymi adukacyjnymi materyjałami, da i tyja pieravažna jość davoli sastarełymi. Tamu dzieci ŭžo ŭ starejšych klasach biełaruskamoŭnaj škołcy pradkazalna staviać pytańnie - navošta ja vučyŭsia pa biełarusku, kali dziela praciahieńnia adukacyi mianie ŭ lubym vypadku daviadziecca pieravučvacca i rusifikavacca?! U hetych umovach było b naiŭnym raźličvać na toje, što dzieci buduć masava pavodzić sabie tak, jak u svoj čas rabiŭ Franak Viačorka, jaki navat pad čas adbyćcia vajskovaj pavinnaści imknuŭsia zachoŭvać i raspaŭsiudžvać biełaruščynu.
    Adnosna chutki vyjściem z hetaha tupiku mahła b stać aktyŭnaja anhielizacyja sučasnaj častcy adukacyi (pierš za ŭsio vyšejšaj i techničnaj) - to bok kali pradmiety ŭ bazavaj (kłasičnaj) častcy vykładalisia b pa biełarusku z adnačasovym pahłyblenym vyvučeńniem anhielskaj movy. Hetaha mahčyma dasiahnuć davoli chutka. A sučasnyja viedy vykładalisia b pa anhielsku, kab naŭprost karystacca najnoŭšymi adukacyjnymi materyjałami, nie čakajučy pierakładu. U dadatak heta značna b palehčyła i aktyvizavała studenckija abmieny ź jeŭrapiejskimi VNU, aktyŭna stvarajučy jeŭrapiejska nakiravany płast hramadstva. U vyniku rasiejskaj movie jak hałoŭnamu instrumantu prasoŭvańnia "russkoho mira" faktyčna nie zastałosia b miesca ŭ biełaruskaj adukacyi całkam naturalnym čynam.
    Ale ŭsio heta niemahčyma, pakul zastajecca režym Łukašenki, jaki ŭžo skraŭ u Biełarusi cełaje pakaleńnie raźvićcia i praciahvaje kraści jaje budučyniu, pieraškadajučy naturalnamu kirunku jaje jeŭrapiejskaj intehracyi. Uzamien na materyjalnuju i ŭzbrojenuju padtrymku ŭłasnaj dyktatury Łukašenka zastajecca vasałam Kramla, a tamu jon zaŭsiody budzie na dziaržaŭnym uzroŭni prasoŭvać kałanijalnyja rasiejskija składniki va ŭsie haliny hramadska-palityčnaha žyćcia Biełarusi.
    Što mahčyma zaraz zrabić? Pierš za ŭsio treba stvarać matyvacyju być biełarusam (asabliva dla moładzi), a nie hańbić suajčyńnikaŭ za toje, što jany praź dziaržaŭny supraciŭ dy inšyja pieraličanyja faktary nia robiać hetaha naležnym čynam. Nažal, rabić heta ciapier unutry Biełarusi nadzvyčajna skaładana. Tamu treba sprabavać rabić heta za miažoj. I heta pytańnie da ŭsioj dyjaspary i ŭsioj palityčnaj emihracyi - jak da novaj, tak i da staroj.
  • Heta hańba i dno
    30.07.2026
    Miestu bolej za 1000 hadoŭ, niaŭžo niama bolej histaryčnych padziej i čamu paŭsiul demanstrujecca tolki savieckaja historyja, jak byccam da savietaŭ my byli ciemrašałami i nie było niejakaha VKŁ, Mahdeburskaha prava dy Hrunvaldskaj bitvy ź Bitvaj pad Voršaj (tam dzie išli miesta Voršu zdabyvaci)
  • hałopieridoł
    30.07.2026
    [Red. vydalena]
  • HD
    30.07.2026
    Saŭkovy ahratreš.

 

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić