Ekskursija 15 i 22 studzienia.
Ekskursija 15 i 22 studzienia.
U prahramu ekskursii ŭvachodziać:
Padarožnaja infarmacyja pra h. Skidziel, v. Milkaŭščyna – radavoje hniazdo E. Ažeški, h. Ščučyn, v. Vasiliški – radzima Č. Niemana, v. Muravanka – carkva-krepaść, h. Lida, h. Vałožyn, h. Rakaŭ (kaścioł Bohamaci Ružacova i sv. Daminika 1904 – 1906 hh, carkva Spasa-Praabraženskaja 1793 h.)
Ekskursija pa h. Zasłaŭje. Na vypalenych soncam uzhorkach Minskaha marennaha ŭzvyšša, pasiarod tarfianych łuhoŭ – byłych bałotaŭ pojmy raki Śvisłač i jaje prytokaŭ, u 27 kiłamietrach ad biełaruskaj stalicy raźmiaščajecca horad Zasłaŭje (staražytny Iziasłaŭl, u paźniejšyja časy Žasłaŭl, Zasłaŭ). Upieršyniu jon zhadvajecca ŭ letapisach pad 1127 h. Ale tady jon byŭ užo raźvitym horadam, centram udzielnaha kniastva. Analiz letapisnych padziej, padmacavany archieałahičnymi daśledavańniami, dazvoliŭ navukoŭcam pryznać dataj zasnavańnia Zasłaŭja 985 h.
Naviedvańnie historyka-kulturnaha muzieja-zapaviednika «Zasłaŭje»:
Etnahrafičny kompleks «Młyn» (młyn, chata zavoźnikaŭ, śviran, kuźnia).
Teatralizavanaja ekskursija «Kalady». Kalady – jaskravaje zimovaje śviata, jakoje ŭźnikła ŭ dachryścijanskija časy. Našy prodki vielmi adkazna padychodzili da praviadieńnia hetaha śviata i dobra viedali, jak treba jaho śviatkavać, kab ščaśliva pražyć uvieś nastupny hod. Uspomnić kaladnyja tradycyi i ad dušy paviesialicca prapanoŭvaje teatralizavanaja ekskursija «Kalady». Dapamoža ŭ hetym haspadynia chaty zavoźnikaŭ pani Zosia. A z chaty ŭžo danosicca muzyka – harmonik, skrypka, bubien kličuć usich da śviatočnaha stała z haračymi dranikami ŭ harščočkach, pšaničnymi blinami i duchmianym čajem. Śpievy, žarty, tancy – nieadjemnaja častka śviata, taksama jak i kaladny hurt ź miadviedziem, kazoj, čortam, cyhanam i inšymi piersanažami. Niekali važnaje abradavaje dziejstva ciapier usprymajecca jak zabava, prachodić viesieła, z humaram.
Dziciačy muziej mifałohii i lesu. Ekspazicyja muzieja składajecca ź dźviuch častak – zony realnaha lesu, dzie pradstaŭleny čučały zajca-rusaka, rabčyka, janotapadobnaha sabaki, kunicy, vaviorki, kaniuka zvyčajnaha, sojki, drazda-rabińnika, drazda pieŭčaha, sinicy, łastaŭki, i zona mifałahičnaja, vobraznymi daminantami jakoj źjaŭlajucca skulptury vaŭkałaka, lasnoha dziadka, lesavika, vadzianika i damavika. Usie piersanažy raźmieščany ŭ charakternym dla ich asiarodku. U muziei vykarystany teatralny pryjom kalarovaha padśviečvańnia i hukavoje supravadžeńnie ekskursij.
U košt uvachodzić:
Prajezd na aŭtobusie
Ekskursiŭnaje absłuhoŭvańnie
Uvachodnyja kvitki i ekskursii pa muzieju-zapaviedniku «Zasłaŭje»
Harbata, kava.
TAA «Miercana»
Adras: 230025, h. Hrodna, vuł. Mickieviča, 8.
Teł.: +375 152 96 91 19, +375 29 3311883;
e-mail: travel@mercana.by
Ciapier čytajuć
Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier

Kamientary