Archiŭ

Śviatar pieradusim

№ 32 (241), 6 žniŭnia 2001 h.


 Śviatar pieradusim

Naradziŭsia Alaksandar Nadsan u miastečku Haradzieja, što pad Niaśvižam. Baćka i maci jahonyja byli nastaŭnikami, i chłopiec ź dziacinstva razmaŭlaŭ z maci pa-francusku (u časy vajennaha lichalećcia junaku, zakinutamu na čužynu, prydalisia hetyja viedy). Paśla škoły skončyŭ Niaśviskuju nastaŭnickuju seminaryju, dzie, jak i baćka, vučyŭsia na nastaŭnika matematyki. Sam ajciec kaža, što seminaryja dała jamu “nia tolki hruntoŭnyja viedy, ale zrabiła pierakananym biełarusam na ŭsio žyćcio”.

U čas vajny, jašče padletkam, Alaksandar uznačaliŭ miascovaje adździaleńnie Sajuzu Biełaruskaje Moładzi. U 1944 h. Alaksandar, jak šmat chto ź jahonych raŭnaletkaŭ, dałučajecca da Biełaruskaje Krajovaje Abarony. Praz hod jon budzie stajać u achovie Druhoha ŭsiebiełaruskaha kanhresu ŭ Miensku. Alaksandru nie było jašče 18 hadoŭ, kali žaŭniery Biełaruskaj Krajovaj Abarony byli skiravanyja na Zachodni front, u Francyju. Tam jon ź siabrami dałučyŭsia da Ruchu Supraciŭleńnia. Paźniej Alaksandru daviałosia vajavać u Italii ŭ składzie armii hienerała Andersa, dzie jon byŭ paranieny. Ajciec maje ŭznaharody za zmahańnie z fašyzmam, ale havaryć pra heta nia lubić, bo, ź jahonych słovaŭ, “vajna — heta nialudzkaje i strašnaje”.

Pa vajnie savieckaja Biełaruś, dzie razharnulisia represii, była dla jaho zakrytaja. Ajciec havoryć ciapier ź ironijaj: “U nas nie było tady vybaru: Anhielščyna abo Biełaruś. Mnie davodziłasia vybirać Anhielščynu abo Sałaŭki. Ja padumaŭ, što ŭ Anhielščynie budzie krychu vyhadniej”.

U Brytanii, dzie ajciec apynuŭsia pa vajnie, jon za niekalki miesiacaŭ samastojna avałodaŭ anhielskaj movaj i pastupiŭ u Londanski ŭniversytet na adździaleńnie matematyki. Jakraz tady pačynaje farmavacca ajcova adkrytaść da śvietu, da suśvietnaje kultury, što nadaje jahonaj unikalnaj erudycyi eŭrapiejski kštałt. Hady samaadukacyi dali jamu hruntoŭnyja viedy z suśvietnaj historyi j kultury, viedy, što i ciapier uražvajuć jahonych surazmoŭcaŭ.

U 1946 h. Alaksandar Nadsan stajecca adnym sa stvaralnikaŭ Zhurtavańnia biełarusaŭ Vialikaje Brytanii, najstarejšaj ź dziejnych ciapier biełaruskich arhanizacyjaŭ u zamiežžy. Taksama jon udzielničaje ŭ pracy Biełaruskaha akademičnaha katalickaha abjadnańnia “Ruń”, što hurtavała intelektualnuju biełaruskuju moładź u Zachodniaj Eŭropie j ZŠA.

U 1947 h. u Londanie stvarajecca Biełaruskaja katalickaja misija. Budučy biskup Časłaŭ Sipovič, jaki stajaŭ la jaje vytokaŭ, staŭsia dla Alaksandra najbolšym duchoŭnym aŭtarytetam i paŭpłyvaŭ na jahony dalejšy žyćciovy šlach. “Pad jahonym upłyvam u mianie naradziłasia žadańnie pryśviacić žyćcio na słužbu Bohu siarod svajho narodu”, — kaža ajciec. Uvosień 1953 h. A.Nadsan jedzie ŭ Rym, dzie pravodzić nastupnyja šeść hadoŭ u Hreckaj kalehii. U kalehii vučylisia rumyny, itała-albancy, syryjcy. Jany razmaŭlali miž saboju pa-hrecku, viedali italijskuju, a ŭ Hryharyjanskim universytecie vučylisia na łacinie. Mienavita tam ajciec sutyknuŭsia z raznastajnaściu nacyjanalnych tradycyjaŭ u Carkvie. Jon kazaŭ paśla, jak hłyboka jaho ŭraziła toje, što studenty ź inšych Cerkvaŭ mahli pry nahodzie malicca pa-svojmu. Dla jaho ž, biełarusa, “svajoj” movaju nabaženstva była carkoŭnasłavianskaja. Z času navučańnia ŭ Hreckaj kalehii vynies ajciec dumku pra pierakład uschodnich liturhičnych tekstaŭ z hreckaj movy na biełaruskuju — pracu, jakuju jon uvažaje ciapier za najvažniejšaje ździajśnieńnie ŭ svaim žyćci.

Vyśviačany na śviatara jon byŭ 23 listapada 1958 h. i ŭ nastupnym hodzie viarnuŭsia ŭ Londanskuju misiju.

U 60-ja misija ŭtrymlivała Biełaruskuju škołu śv.Kiryły Turaŭskaha, dzie vučylisia i žyli chłopčyki ź biełaruskich siemjaŭ z roznych krainaŭ i roznych vieravyznańniaŭ. Dla dziaciej heta byŭ asiarodak, dzie jany mahli paznajomicca z nacyjanalnaj litaraturaj, historyjaj, kulturaj. Ajciec Alaksandar pracavaŭ nastaŭnikam u hetaj škole, a ad vieraśnia 1966 h. byŭ jejnym kiraŭnikom.

Śviatarskaje słužeńnie dla ajca zaŭsiody było źviazanaje z pracaju dziela zachavańnia biełaruskaje kultury. Tamu i pracuje jon aktyŭna ŭ składzie Anhielska-Biełaruskaha tavarystva, čytaje kulturaznaŭčyja lekcyi, drukujecca u peryjadyčnych vydańniach, pieradusim u “Journal of Byelorussian Studies” i ŭ adnoŭlenym u Londanie relihijnym časopisie “Božym šlacham”. Jon cikavicca staradrukami, skarynaznaŭstvam, robić unikalnuju pracu pa daśledavańni i tranślitaracyi Al-Kitabaŭ.

U 1971 h. u Londanie adkryvajecca Biełaruskaja biblijateka imia Skaryny. Biblijatečnaja kalekcyja spačatku składałasia z pryvatnych knihazboraŭ troch śviataroŭ — uładyki Č.Sipoviča, a.Ł.Haroški i a.A.Nadsana. Ciapier heta suśvietna viadomy centar, jaki vałodaje najbujniejšym pa-za miežami Baćkaŭščyny zboram biełarusaznaŭčaj litaratury, unikalnaj kalekcyjaj staradrukaŭ i staražytnych mapaŭ, bahatym i dahetul mała daśledavanym archivam. Sioleta, darečy, Skarynaŭka śviatkuje svajo 30-hodździe, da jakoha prymierkavanaja kanferencyja ŭ Londanie “Rola biełaruskaj dyjaspary ŭ zachavańni j raźvićci biełaruskaj kultury”.

Usie hetyja hady fondy biblijateki papaŭnialisia najpierš starańniami ajca Nadsana. Jon vykarystoŭvaŭ kožnuju mahčymaść, šukajučy redkija vydańni, rukapisy, jeździŭ na knižnyja aŭkcyjony, u bukinistyčnyja kramy pa ŭsioj Eŭropie, źbiraŭ knihi siarod biełarusaŭ dyjaspary. Ajciec sa śmiecham raspaviadaje, što byŭ u Monte-Karła, słaŭnym svaimi kazyno, i šmat hrošaj tam pakinuŭ. Byŭ ža jon tam nasamreč na knižnym aŭkcyjonie i niebłahi nabytak ź jaho pryvioz dla Skarynaŭki. Albo jašče, jak daviałosia jamu ŭ adnaho ńju-jorskaha biełarusa ceły dzień častavacca čymści mocnym i brydkim, kab nazaŭtra atrymać ad jaho “Historyju kryŭskaj knihi” V.Łastoŭskaha.

A jašče było naviazvańnie kantaktaŭ ź dziaržaŭnymi biblijatekami i ŭstanovami kultury ŭ Biełarusi, arhanizacyja navukovych kanferencyjaŭ, vydańnie rukapisaŭ z fondaŭ biblijateki (u t.ł. dziońnika Kazimira Svajaka i rukapisnaha paetyčnaha zbornika Łarysy Hienijuš).

Adnačasova ajciec robić vielizarnuju pracu pa pierakładzie liturhičnych tekstaŭ bizantyjskaje tradycyi. Plon jahonych 20-hadovych vysiłkaŭ — heta ŭvieś korpus bahasłužbaŭ nadzvyčajnaje duchoŭnaje i estetyčnaje vartaści, ciapier dastupny biełaruskim viernikam. Ajciec nie abmiažoŭvajecca pierakładami: raźvivajučy biełaruskuju liturhičnuju tradycyju, jon uvodzić va ŭžytak malitvy i akafisty Skaryny, sam piša teksty (Słužba ab pamnažeńni lubovi, Słužby da śv.Eŭfrasińni Połackaje i da śv.Kiryły Turaŭskaha i inš.). Asnoŭnaja častka hetych tekstaŭ padrychtavanaja ciapier da druku londanskim vydaviectvam “Božym šlacham”.

Paśla śmierci biskupa Sipoviča a.Alaksandar robicca rektaram misii ŭ Londanie, a ŭ 1986 h. jaho pryznačajuć Apostalskim vizytataram dla biełarusaŭ-katalikoŭ zamiežža. Doŭhi čas jon samastojna vydavaŭ “Vieśnik biełaruskaha katalickaha dušpastyrstva”. Dvojčy tady jon abjechaŭ śviet, adviedvajučy biełarusaŭ ad Aŭstralii i Novaje Zelandyi da ZŠA i Kanady. Da apošniaha času vadziŭ jon štohadovyja pilihrymki da Kryža biełaruskich pakutnikaŭ, što ŭ Kanadzie. Na praciahu niekalkich hadoŭ “Naša Niva” źmiaščaje kazańni a.Alaksandra na Kalady i Vialikdzień, adrasavanyja biełarusam usiaho śvietu. U stałym svaim vieku ajciec rehularna byvaje ŭ biełarusaŭ roznych vieravyznańniaŭ ad Francyi da Ameryki, słužyć nabaženstvy, chryścić i viančaje, prosta sustrakajecca ź ludźmi — trymaje ich razam. Razam ź Biełarusiaj i razam z Boham.

Kali źniataja była žaleznaja zasłona, ajciec pryjechaŭ na Biełaruś — z dapamohaju dla dziaciej, što paciarpieli ad čarnobylskaje avaryi. Kamitet dapamohi achviaram radyjacyi, jaki ajciec stvaryŭ i ŭznačaliŭ u Vialikabrytanii, raspačaŭ tady dastaŭku lekaŭ u najbolš paciarpiełyja rajony, ładziŭ letnija adpačynki dla dziaciej u Anhielščynie, Valii i Irlandyi.

U toj svoj pryjezd ź vialikaj radaściu dla siabie sutyknuŭsia ajciec ź pieršymi namahańniami adradzić Unijackuju Carkvu na Biełarusi. 11 sakavika 1990 h. jon adsłužyŭ śviatuju Liturhiju za biełaruski narod — pieršuju katalickuju słužbu ŭschodniaha abradu ŭ Miensku ad časoŭ skasavańnia Unii ŭ 1839 h. Sotni ludziej pryjšli na jahonaje nabaženstva i adčuli tady, što heta — ichniaja Carkva. Carkva ź biełaruskaj movaju liturhii, Carkva, dzie dušy adhukajucca na mudryja i śvietłyja słovy śviatara. Pry ŭsioj raznastajnaści abaviazkaŭ i paklikańniaŭ ajca, pry jahonaj nievierahodnaj zaanhažavanaści ŭ śviecie, śviatarstva dla jaho — nia rola, a tojesnaść. “Ja — śviatar pieradusim”, — časta kaža jon pra siabie.

Z adradžeńniem Hreka-Katalickaje Carkvy na Biełarusi praca Londanskaje misii nabyła novaje značeńnie: ciapier tut atrymlivajuć tealahičnuju adukacyju biełaruskija studenty, zaprošanyja ajcom. Ciapier jość nadzieja na praciah, na pierajemnaść pačataje koliś ajcom spravy.

Na žal, svoj sioletni jubilej ajciec sustrenie na čužynie. Pryjechać u Biełaruś jamu, volnamu čałavieku z volnaha śvietu, nie dazvalaje absurdnaja vymoha biełaruskich uładaŭ, što tyčycca ŭsich zamiežnych pradstaŭnikoŭ niepravasłaŭnych kanfesijaŭ: dziela pryjezdu ŭ Biełaruś im nieabchodny dazvoł Kamitetu pa spravach relihijaŭ. Adpaviedna, u Biełarusi my jaho pabačym nia chutka. Ale ŭsio ž dobra viedać, što tam, u Londanie, u carkvie Śv.Piatra i Paŭła, ajciec aśviačaje pačatak kožnaha dnia Boskaj liturhijaj pa-biełarusku i molicca voś užo kolki dziasiatkaŭ hadoŭ “za krainu našu Biełaruś i za ŭvieś biełaruski narod, za stojkaść u viery, mužnaść u vyprabavańniach i viernaść svajmu narodu ŭsich nas”.

Karalina Mackievič,
Ihar Ivanoŭ


Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Dźmitryja Łukašenki nie było z baćkam i bratami na adznačeńni 3 Lipienia14

Dźmitryja Łukašenki nie było z baćkam i bratami na adznačeńni 3 Lipienia

Usie naviny →
Usie naviny

Pravakatar, jaki nakinuŭsia na Łatušku, dniami kryčaŭ «Hańba!» i Paźniaku10

Siarhiej Cichanoŭski raskazaŭ, za kaho b jon prahałasavaŭ na budučych prezidenckich vybarach58

Pravakatar ź Biełarusi napaŭ na Paŭła Łatušku ŭ Varšavie32

Katavańnie pierfarataram. Minčanka sutyknułasia z «viečnym» ramontam u susiedziaŭ

Pamiatajecie vypusknika instytuta FSB, jaki raskatvaŭ pa Hrodnie sa ściaham Navarosii? Ciapier jon staŭ varšaŭskim biznesmienam33

«Apranuŭ samaje darahoje, što było». Vypusknik BDUIR pryjšoŭ na ŭručeńnie dypłoma ŭ daśpiechach i ź miačom VIDEA5

U Azierbajdžanie vyrašyli zakryvać ruskamoŭnyja škoły42

Azaronak paśla raznosu Łukašenkam «Biełaruśfilma» pryjechaŭ zdymać stužku na Homielščynu7

«Nie mahu bolš bieź ciabie ja». Nastaśsia Rydleŭskaja vypuściła bolš čym sprečny klip11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dźmitryja Łukašenki nie było z baćkam i bratami na adznačeńni 3 Lipienia14

Dźmitryja Łukašenki nie było z baćkam i bratami na adznačeńni 3 Lipienia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić