BIEŁ Ł RUS

«Dar Mareny». Na Dziatłaŭščynie znajšli nieapahanskaje nadmahille

3.08.2025 / 18:54

F. Raŭbič

Mohiłki ŭ vioscy Randziłaŭščyna vyłučajucca cikavymi muravanymi nadmahillami XIX stahodździa, ale pa-sapraŭdnamu ździŭlaje nadmahille z radnavierskaj simvolikaj. 

Advarotny bok nadmahilla ŭ vioscy Randziłaŭščyna. Fota: Siarhiej Hruntoŭ

Svajoj znachodkaj u fejsbuku padzialiŭsia historyk-niekrapalist Siarhiej Hruntoŭ. Daśledčyk kaža, što heta pieršy adkryta nieapahanski pomnik u Biełarusi, jaki jamu daviałosia pabačyć.

Kamienny pomnik, pastaŭleny nad mahiłaj žančyny, jakaja žyła ŭ 1945—2018 hadach, chavaje na svaim advarotnym baku niezvyčajnuju hraviroŭku. Tut źmieščana vyjava čornaha Miesiaca, žanočaj postaci ŭ kazačnym adzieńni i z posacham, jaki maje zaviaršeńnie ŭ formie siarpa, a taksama epitafija na ruskaj movie:

«Pomni, śmierti niet… dar Morieny — očiŝienije i obnovlenije, a nie pohibiel. Kohda Sierp Morieny raśsiečiot niť žiźni tvojej, primi Dar Jejo kak puť k Obnovleniju i Vozroždieniju, a nie kak pohibiel».

Dźmitryj Skvarčeŭski, daśledčyk dachryścijanskich tradycyj, adznačaje, što simvolika i ikanahrafija adpaviadaje radnavierskaj tradycyi. Radnavierje — heta sučasnaje słavianskaje nieapahanstva, jakoje časta abapirajecca na psieŭdahistaryčnyja ŭjaŭleńni pra «vialikaje aryjskaje minułaje» i farmuje ŭłasnyja etnahienietyčnyja mify.

Aryhinalnaja vyjava z bahiniaj Marenaj, ź jakoj była zroblena hraviroŭka na pomniku

Marena — uvasableńnie śmierci ŭ słavianskaj tradycyi. Na pačatku ziemlarobčaha siezona, na Radaŭnicu, «Vialikdzień miortvych», prybirali za babu kul sałomy, jaki tapili ŭ pieršaj za vioskaju łužynie. Heta aznačała «tapić Marenu» — śmierć, jakaja razam z marazami panavała ŭsiu zimu nad ziamloju i ludźmi. Na źmienu Marenie prychodzić dačka Łady Lola. Z hetymi mifałahičnymi postaciami źviazany narodnyja ŭjaŭleńni pra adpaviednyja pory hoda, pra adradžeńnie pładanosnych siłaŭ ziamli i pra pieramohu žyćcia nad śmierciu. Dziejańniem, anałahičnym patapleńniu Mareny, možna ličyć abradavaje pachavańnie ci spalvańnie lalki na Maślenicu. 

Čučała Mareny, skinutaje ŭ raku ŭ polskich Katavicach. Fota: Wikimedia Commons

Jak miarkuje A. Hołan, mifałahičnyja piersanažy ź imionami na *mar, jak bolš viadomaja na Biełarusi Mara, heta relikty vobraza vielmi staražytnaj Vialikaj bahini.

U radnavierskaj tradycyi Marena (Marana, Mara) stała bahiniaj śmierci, vialikaj ciomnaj uładarkaj, haspadyniaj zimovych ściuž. Jaje simvałam staŭ Čorny Miesiac, a atrybutam — sierp, jakim jana zaviaršaje žyćcio, kab pačałosia novaje.

Čytajcie taksama:

U Słuckim rajonie žančyna paskardziłasia, što mahiłu zahinułych udzielnikaŭ vajny nichto nie dahladaje. Jaje vinavaciać u paklopie

U Žyrovicach adnaŭlajuć baročnuju carkvu XVIII stahodździa. Ad aryhinalnaha pomnika pakinuli tolki piać brusoŭ

Pamiatajecie zarosłuju mahiłu akademika Karskaha? Moładź ź Biełarusi apłaciła jaje ŭparadkavańnie

U Viciebsku jość mohiłki, jakija ździŭlajuć raskošaj. Chto ž tam pachavany?

Kamientary da artykuła