Kiraŭnik urada Katałonii: Apytańnie ab suvierenitecie projdzie ŭ inšaj formie
Apytańnie nasielnictva Katałonii ab suvierenitecie hetaj aŭtanomnaj vobłaści Ispanii projdzie 9 listapada, ale ŭ inšaj formie.
Pra heta zajaviŭ u aŭtorak staršynia katałonskaha ŭrada Artur Mas.
«Apytańnie nasielnictva ŭ toj formie, jakaja praduhledžana ŭ padpisanym mnoju ŭkazie, nie budzie, adnak jon usio roŭna adbudziecca 9 listapada ŭ formie ŭdziełu hramadzian», — paviedamiŭ jon.
U paniadziełak premjer-ministr Katałonii vykazaŭ mierkavańnie, što praviadzieńnie pryznačanaha na 9 listapada apytańnia nasielnictva na asnovie ŭkaza, abskardžanaha ŭ Kanstytucyjnym sudzie, niemahčyma. Miž tym Mas prapanavaŭ razhledzieć inšyja varyjanty praviadzieńnia apytańnia.
U toj ža čas staršynia ispanskaha ŭrada Maryjana Rachoj nazvaŭ naviny pra toje, što ŭ Katałonii nie budzie pravodzicca apytańnie nasielnictva ab suvierenitecie «vydatnaj navinoj». Jon padkreśliŭ, što inšaje rašeńnie pryviało b da parušeńnia kanstytucyi karaleŭstva.
«Ispanija źjaŭlajecca demakratyčnaj krainaj, u jakoj pavažajuć zakony, a praviadzieńnie apytańnia parušała b kanstytucyju krainy», — zajaviŭ kiraŭnik kabinieta ministraŭ.
«Nam treba budzie pieraadoleć uźnikłaje ŭ apošnija miesiacy niedastatkovaje razumieńnie, ustupić u dyjałoh i razam vyrašyć usie isnujučyja z Katałonijaj prablemy, bo pieravažnaja bolšaść ispancaŭ chočuć žyć razam», — dadaŭ Rachoj.
Ciapier čytajuć
«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje

«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje
U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć

Kamientary