U repiertuary śpiavački — realistyčnaja ŭ svaim pačatku i mistyčnaja pry kancy varyjacyja na biełaruskuju narodnuju pieśniu.
Viadomaja rasijskaja śpiavačka biełaruskaha pachodžańnia Dyjana Arbienina («Načnyja snajpiery») u niadzielu, 9 listapada, dała kancert u Minsku ŭ Prime Hall.
Zasijali zorki, zaśpiavali pieŭni,
Zašumieŭ zialony les.
Vychadzi ž u pole siejać ziernie —
Što pasieješ, to j pažnieš.
Vychadzi ž u pole siejać ziernie —
Što pasieješ, to i pažnieš.
Voś jana jakaja, naša dola,
Vychadzi hladzieć jaje.
Bačyš, jak ćvicie jana u poli,
Čuješ, jak jana piaje,
Bačyš, jak ćvicie jana u poli,
Čuješ, jak jana piaje.
Zasijali zorki, zaśpiavali pieŭni,
Zašumieŭ zialony les.
Vychadzi ž u pole siejać ziernie —
Što pasieješ, to j pažnieš.
Vychadzi ž u pole siejać ziernie —
Što pasieješ, to i pažnieš.
(Biełaruskaja narodnaja pieśnia)
A voś, dla paraŭnańnia, jak tuju samuju pieśniu vykonvajuć dźvie dziaŭčynki, biełaruskija emihrantki ŭ ZŠA:
-
U lidara hurta a-ha Mortena Charkieta dyjahnastavali chvarobu Parkinsana
-
Hanna Bond krytykuje, deputatka Mirončyk-Ivanova śpiavaje pra «krošku»: u Minsku z anšłaham prajšoŭ kancert «Ruki vvierch»
-
Kab źniać prapahandyscki klip, prydvorny kampazitar Alejnik vyciahnuŭ litaralna z-pad kropielnicy 86-hadovuju babulu
Historyja ŭ EHU — heta histfak vašaj mary. Jeŭrapiejski dypłom z navučańniem na biełaruskaj movie pry intensiŭnym vyvučeńni anhlijskaj. I poŭnaja svaboda

Historyja ŭ EHU — heta histfak vašaj mary. Jeŭrapiejski dypłom z navučańniem na biełaruskaj movie pry intensiŭnym vyvučeńni anhlijskaj. I poŭnaja svaboda
«Vajna ŭsio śpiša». Biełaruskim udzielnikam hiej-prajda ŭ Vilni pahražali raspravaj ad imia biełaruskich vajaroŭ za vykarystańnie bieła-čyrvona-biełaha ściaha

Kamientary