Mova1919

Mova naša. Dadatki da smartfona ci aplikacyi?

Nam tut sobiła niadaŭna natrapić na adnu sprečku… Ludzi spračalisia, ci pravilna prahramy da smartfonaŭ nazyvać «dadatkami». 

U sprečnych pytańniach najlepšy arhumient — arhumient ad verecundiam: «U słoŭniku napisana tak…», abo jašče macniej, na maju dumku, — «Janka Kupała kazaŭ tak…». Čamu hety arhumient ja liču najmacniejšym? Bo ź Jankam Kupałam nie varta spračacca. Jon byŭ takim majstram słova, što tolki dzivu dacca dy za haroju pakłanicca. Z prykładami movy inšych paetaŭ i piśmieńnikaŭ — taksama lepiej nie spračacca: jany majstry, ad jakich nam treba pakorna vučycca.

U vypadku sa smartfonami — chto vyznačaje «pravilnaść»? My možam tolki vykazać svajo subjektyŭnaje staŭleńnie da taho ci inšaha słova, jakoje jašče nie ŭhruntavałasia, nie astojałasia.

Lepiej było b, kab siadzieła niedzie niejkaja Rada biełaruskaje movy dy prapanoŭvała firmam novyja słovy da novych źjaŭ, što tyja prynosiać na biełaruski rynak. Ale takoje Rady pakul niama. Tamu ludziam prychodzicca vykručvacca niejak samatuham. A heta idzie ciažka i pavolna. Ale zatoje bolš naturalnym čynam.

Kali viartacca da našaj kankretnaj sprečki, to spračacca, ci možna prahramy da smartfonaŭ nazyvać dadatkami, ci nie — heta, vidać, toje samaje, što spračacca, ci možna nievialikuju savu z čornymi vačyma, što žyvie ŭ našych lasach, nazyvać kuhakaŭkaj. Viadoma, možna. Heta sava. Heta kuhakaŭka. Tak ludzi nazyvajuć. Tak bijołahi ŭ svaich knižkach zapisali. Taksama i dadatki da smartfona. Tak, heta prahramy, heta dadatki da standartnaha naboru prahram u prahramnaj abałoncy smartfona. Kali ja pamylajusia, to chaj mianie papraviać infarmatyki.

Vytvorcy nazvali hetuju źjavu aplikacyjami — słova, što karaniami zychodzić da łacinskaha dziejasłova applico — «prykładać». Vidać, dystrybjutary ŭ Rasii parailisia z movaznaŭcami, jak lepš pieradać hetuju źjavu pa-rusku, bo nadta ž charošaja hetaja kalka — «priłožienije».

A z hetaha «priłožienija» my ŭžo niejak samatuham sklapali naš «dadatak».

A što rabić, kali nichto nie chacieŭ stać nam u pryhodzie? Ani movaznaŭcy, ani dystrybjutary ŭ Biełarusi.

Dumaju, tak jano ŭžo i astoicca. Nu i niachaj.

A kali ŭ niejkim kole zakrucicca niejkaja inšaja viersija i jany pačnuć kankuravać — chaj sabie kankurujuć. Heta ŭsio naturalnyja pracesy movy. A movaznaŭcam treba budzie potym usio heta ŭ słoŭniki zapisać.

Kamientary19

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

USU paviedamlajuć pra źniščeńnie «vialikaj hrupy dyviersantaŭ» u tuneli1

USU paviedamlajuć pra źniščeńnie «vialikaj hrupy dyviersantaŭ» u tuneli

Usie naviny →
Usie naviny

Maxar paćvierdziŭ, što adklučyŭ dostup Ukrainy da spadarožnikavych zdymkaŭ pa rašeńni ŭrada ZŠA1

Siłaviki zajavili pra ŭzłom resursaŭ «Biełpoła». A jak na samaj spravie?14

U Rasii nastaŭnik prosta na ŭroku ŭklučyŭ sabie porna, ale zabyŭsia vyklučyć prajektar15

«Vźviejtieś kostrami» ŭ inšaj formie viarnułasia ŭ škoły». Što ciapier adbyvajecca ŭ biełaruskaj adukacyi?3

Tramp zajaviŭ, što jamu bolš składana damaŭlacca z Ukrainaj, čym z Rasijaj12

Futbolny kłub «Viciebsk» raspracavaŭ novuju formu ŭ styli suprematyzmu FOTY2

Pamior Alaksandr Zimienka

Biełaruskija navukoŭcy z dapamohaj DNK-technałohij adnoviać vyhlad znatnaj žančyny, jakaja žyła ŭ Turavie ŭ XII stahodździ3

Połk Kalinoŭskaha biare ŭdzieł u abaronie Pakroŭska FOTY11

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

USU paviedamlajuć pra źniščeńnie «vialikaj hrupy dyviersantaŭ» u tuneli1

USU paviedamlajuć pra źniščeńnie «vialikaj hrupy dyviersantaŭ» u tuneli

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić