Jarmošyna: Instytut siamji abiasceńvajecca, i heta pieradpačatak kanca śvietu
Niaźmiennaja staršynia Centrvybarkama Lidzija Jarmošyna dała vialikaje intervju haziecie «Respublika». Pryvodzim jaje vykazvańni pra staŭleńnie da žyćcia.

— Na pasadzie staršyni CVK vy sa śniežnia 1996 hoda. Jak acenicie hety pramiežak času?
— Sama nie zaŭvažyła, jak čas prajšoŭ. Kažuć ža, što niama ničoha bolš pastajannaha, čym časovaje. Mianie ŭ svoj čas pryznačali tolki vykanaŭcam abaviazkaŭ staršyni CVK. Kalehi, kali pravodzili ŭ Minsk, sukienku mnie kuplali. Maja zarpłata ŭ Babrujskim harvykankamie tady była 30 dalaraŭ u ekvivalencie. I ja, raźvitvajučysia, prasiła nikomu nie addavać majo miesca, bo była ŭpeŭnienaja, što chutka viarnusia. Źjazdžała na miesiac, a akazałasia, na 21 hod.
Heta źmienieny los: kali ty tak rezka i nadoŭha ŭsio źmianiaješ, ty źmianiaješ usio svajo žyćcio i stanovišsia inšaj asobaj. Tak, ja chacieła ŭ Minsk z punktu hledžańnia raźvićcia: chadzić pa teatrach i muziejach. Ale pa teatrach nie budzieš chadzić kožny dzień. Redkija kamandziroŭki prynosili mnie bolš zadavalnieńnia. Ja ŭvohule vielmi lublu Babrujsk i sumuju pa im. Na žal, apošnija dva hady byvaju tam dosyć redka.
Čytajcie taksama: Historyja ŭźlotu babrujskaj jurystki Lidzii Jarmošynaj
— Prabačcie za štamp, ale vas nazyvajuć «žaleznaj łedzi». Pahodziciesia?
— Heta dakładna štamp, i jon nie adpaviadaje rečaisnaści. Usio nie tak. Ja nie viedaju, čamu čałaviek, u jakoha jość stryžań, abaviazkova «žaleznaja łedzi». Dziakujučy vychavańniu, adukacyi, litaratury ŭ mianie jość peŭnyja pohlady, pryncypy, na asnovie jakich ja i žyvu. Čaściakom ja bolš pakazvaju žorstkaść, čym źjaŭlajusia takoj na samoj spravie.
— Jak vy staviciesia da žančyn u palitycy?
— A ciapier usio pierakładajecca na žanočyja plečy. Navat arhanizacyja vybaraŭ paŭsiudna ŭ śviecie pierakładajecca na ich. Vielmi doŭha ja była ekskluzivam: adzinaja žančyna — staršynia CVK na blizkaj prastory. Ciapier u mianie ŭžo jość kalehi: staršyni CVK Litvy, Kyrhyzstana, Hruzii, Rasii, Małdovy. Dola žančyn u składach vybarčych kamisij užo bolš za 80%. A heta ž ciažkaja i adkaznaja praca, da taho ž časta nie vielmi pryjemnaja. Akramia taho, miascovy deputacki korpus taksama trymajecca na žančynach — nastaŭnikach, daktarach, kiraŭnikach sielskich vykankamaŭ. Mužčyn vielmi mała, jany sychodziać ad usiaho, što prynosić mała prybytku. Tam, dzie nie płaciać hrošy i treba šmat pracavać, u asnoŭnym žančyny.
— Vy zaŭsiody vystupajecie za tradycyjnyja siamiejnyja kaštoŭnaści. Ci chvaluje vas, što sam instytut siamji siońnia abiasceńvajecca?
— Tak, žudasna chvaluje. Heta pieradpačatak kanca śvietu. Kali my stracim u masavym maštabie tradycyjnuju siamju, my stracim usio. Niezdarma ž samaja znakamitaja praca Enhielsa nazyvajecca «Pachodžańnie siamji, pryvatnaj ułasnaści i dziaržavy». Heta asnova teoryi dziaržavy i prava, jakuju vyvučaje kožny juryst na pieršym kursie. Mienavita siamja jak jačejka stała pravobrazam dziaržaŭnaha ŭtvareńnia. Kali my hublajem siamju, a my hublajem jaje, my možam stracić dziaržavu. A lubaja dziaržava, navat samaja drennaja, značna lepš, čym bieździaržaŭje. Pa-mojmu, machnoŭščyna, piatluraŭščyna, toje, što adbyvajecca ciapier u Livii, — heta i jość tyja prykłady poŭnaha krachu, dzie strašna niaščasnyja ludzi i ničoha nielha zrabić.
Čytajcie: Pamior syn Lidzii Jarmošynaj
— Žančynam nie pryniata nahadvać pra ŭzrost, ale ŭ kancy studzienia vy adznačycie jubilej. Płanujecie niešta zahadzia?
— Vy viedajecie, ja nikoli nie staŭlusia ź pijetetam ni da śviataŭ, ni da jubilejaŭ, ni da ŭšanavańnia, ni da ŭznaharod. Ja zhodna z Fainaj Ranieŭskaj, jakaja ŭsie ordeny nazyvała «pachavalnymi pryładami». Hałoŭnaje nie kolkaść ordenaŭ i miedaloŭ, a rola ŭ hramadstvie. Čałaviek sydzie — a što ad jaho zastaniecca? Tolki rabizna na vadzie? Voś heta maje značeńnie.
Dakładna takoje ž staŭleńnie i da śviataŭ. Naprykład, Novy hod dla mianie ŭsiaho tolki data ŭ kalendary. Nijakaj mistyki nakštałt «čyrvonaje nie apranać» abo «kurycu na stoł nie stavić». Źviartać na heta ŭvahu — prykmieta maładości. Darosły čałaviek ličyć heta hłupstvam. Toje ž samaje tyčycca i dnia naradžeńnia. Ja ciapier razumieju, nakolki karotkaje žyćcio. Tamu dla mianie heta tolki mahčymaść sabracca ź siabrami. Ja ciapier vykarystoŭvaju jaje ź luboj nahody.
Kamientary