23 traŭnia: dopyty ŭ Voršy
Prakuratura admoviłasia vypuskać eks-kandydata na prezydenta Alaksandra Kazulina z-pad varty: termin śledztva praciahnuty da 1 lipienia. Abaroncy lidera BSDP(H) prasili źmianić mieru strymańnia na inšuju nie źviazanuju ź źniavoleńniem: jany spasyłalisia na toje, što śledčyja dziejańni z udziełam Kazulina nie viaducca, a sam jon nie ŭjaŭlaje pahrozy hramadztvu.
Navapołackaja niedziaržaŭnaja hazeta «Chimik» atrymała aficyjnaje papiaredžańnie ad Mininfarmacyi, datavanaje 12 traŭnia. Hazetu vinavaciać, što nadrukavała šerah reklamnych abviestak pra licenzavanuju dziejnaść biez paćvierdžańnia reklamadaŭcam prava na ažyćciaŭleńnie takoj dziejnaści, čym parušyła art.30 Zakonu «Ab druku i inšych ŚMI». Hałoŭny redaktar Siarhiej Bałaj kaža, što va ŭsich zhadanych publikacyjach takoje paćvierdžańnie było, i maje abskardžvać papiaredžańnie.
U aršanskuju prakuraturu vyklikali Siarhieja Karžova i Maksima Bułyhina: ich dapytvali pra dziejnaść niezarehistravanaha «Maładoha Frontu». Niekalki dzion pierad tym na taki ž dopyt vyklikali Ihara Kaźmierčaka.
Bieraściejskija ŭłady zabaranili raspaŭsiudžvać u abłasnoj biblijatečnaj sietcy knihu Mikoły Kazłoŭskaha «Ŭkrainskaje adradžeńnie na Bieraściejščynie ŭ 80–90-ch hadach XX stahodździa», vydadzienuju ŭva Ŭkrainie.
24 traŭnia: Sasim – viazień sumleńnia
«Mižnarodnaja Amnistyja» abvieściła Mikitu Sasima, asudžanaha na 3 miesiacy źniavoleńnia, viaźniem sumleńnia.
Siarhieja Čyhryna, namieśnika hałoŭnaha redaktara «Haziety Słonimskaj», vyklikali ŭ mižrajonnuju prakuraturu: prakuroraŭ cikaviŭ artykuł Čyhryna «Čynoŭniki mianiajucca, a horad zastajecca» pra kadravyja pierastanoŭki čynoŭnikaŭ.
Sud Čyhunačnaha rajonu Homielu zadavoliŭ skarhu Andreja Aksionava, zatrymanaha 12 krasavika, i pastanaviŭ viarnuć jamu kanfiskavanyja tady hazety «Tovariŝ».
Asudžany Lidzkim sudom na 6 miesiacaŭ aryštu aktyvist AHP Ivan Kruk abskardziŭ vyrak.
Haradzienski harvykankam zajaviŭ haradzkoj supołcy niezaležnaha prafsajuzu REP, što ličyć niemetazhodnym stavić jaje na ŭlik.
U Homieli supołcy REP u aŭtaparku №1 admovili ŭ pastanoŭcy na ŭlik praz adsutnaść «dastatkovych padstavaŭ».
U aršanskuju prakuraturu vyklikali staršyniu Svabodnaha prafsajuzu metalistaŭ (SPM) Vasila Leŭčankava: pamočnika prakurora spn.Korsak cikavili prafsajuznyja dakumenty supołki SPM na ŭnitarnym pradpryjemstvie «Los».
25 traŭnia: sprava Laškieviča
Mahiloŭskaja abłasnaja prakuratura dapytała jak śviedkaŭ u spravie «Maładoha Frontu» škłoŭskich aktyvistaŭ Valera Šapałava, Tacianu Bułanavu, Aleha Šepana.
Andrej i Kaciaryna Tołčyny (muž i žonka) z Homiela admovilisia spłačvać štrafy, nakładzienyja na ich za hramadzkuju dziejnaść: administracyjnaja kamisija Savieckaha rajonu Homiela aštrafavała ich na 5 bazavych vieličyniaŭ kožnaha za «raspaŭsiud drukavanych vydańniaŭ, vyrablenych z parušeńniem vyznačanaha paradku».
Hetaksama ŭ Śvietłahorsku Natalla Bordak admoviłasia płacić štraf u 2 b.v., nakładzieny za toje, što padčas vybarčaj kampanii plakat A.Milinkieviča 5 chvilinaŭ stajaŭ «u niepryznačanym miescy».
Moładzievuju aktyvistku Luboŭ Kučynskuju dapytaŭ śledčy prakuratury Centralnaha rajonu Alaksandar Bačyła pavodle jejnaj zajavy na niezakonnyja dziejańni AMAPu: dziaŭčynu źbili 10 traŭnia padčas razhonu akcyi ŭ pamiać Jurja Zacharanki tak, što jana trapiła ŭ bolnicu z dyjahnazam «hipertaničny kryz». «Śledčy, – kaža dziaŭčyna, – nie cikaviŭsia abstavinami źbivańnia, a pałochaŭ jaje kryminalnaj spravaj za «zaviedama chłuślivyja pakazańni».
U Ščučynskim rajsudzie 25 traŭnia pačaŭsia razhlad spravy Siarhieja Laškieviča, jakoha źvinavacili ŭ padrychtoŭcy da masavych biesparadkaŭ. U jakaści dokazaŭ abvinavačańnia na sudzie fihuravali dakumentalny film «Zvyčajny prezydent» i videaklipy ź filmu «Niezvyčajny kancert» z scenami razhonu demanstarcyjaŭ u Miensku. 29 traŭnia Laškieviča pryznali vinavaytm i prysudzili da 5 miesiacaŭ aryštu.
Staršy ŭpaŭnavažany kryminalnaha vyšuku RUUS Centralnaha rajonu Miensku dapytaŭ lidera AHP Anatola Labiedźku nakont jahonaha vykradańnia 26 krasavika. Labiedźka padavaŭ zajavu ŭ haradzkuju prakuraturu, ale taja pieranakiravała dakument u prakuraturu Centralnaha rajonu, a adtul zajava trapiła ŭ RUUS.
Minjust padaŭ u Viarchoŭny Sud zajavu, kab prypynić dziejnaść RHA «Biełaruski Chelsynski kamitet»: pravaabaroncaŭ vinavaciać u parušeńni zakanadaŭstva i ŭłasnaha statutu. Minjust ličyć, što arhanizacyja nakiravała naziralnikami na parlamenckija vybary ŭ kastryčniku 2004 h. asobaŭ, jakija nie ŭvachodzili ŭ BCHK, vykarystoŭvała žyłyja pamiaškańni dla juradrasoŭ filijaŭ i parušyła padatkovaje zakanadaŭstva.
26 traŭnia: bieł-čyrvona-bieły ściah na matčy
Pa spravie «Maładoha Frontu» ŭ Pieršamajskuju prakuraturu Miensku na dopyt vyklikany Ŭładzimier Dubovik.
Mienharsud ź inicyjatyvy Mienharvykankamu likvidavaŭ pratestanckuju carkvu «Zapaviet Chrysta», jakaja isnavała z 1994 h. Padstavaj stała adsutnaść juradrasu: supołka zarehistravanaja na pryvatnaj kvatery pastara Hieorhija Viazoŭskaha. Heta čaćviertaja likvidavanaja pratestanckaja supołka za 2006 h.
U Homieli padčas futbolnaha matču pamiž moładzievymi zbornymi Biełarusi j Rasiei byŭ zatrymany hramadzki aktyvist Źmicier Žaleźničenka. Chłopiec pryjšoŭ padtrymać svaju kamandu, ale AMAPaŭcy zatrymali jaho za toje, što nakinuŭ sabie na plečy nacyjanalny bieł-čyrvona-bieły ściah. U pastarunku na jaho skłali pratakoł za «vykarystańnie niezarehistravanaj symboliki».
U Mastach śledčy RAUS Dźmitry Kułak dapytaŭ u jakaści śviedki moładzievuju aktyvistku Viktoryju Salej u spravie niezarehistravanaj arhanizacyi niezaležnaha nazirańnia «Partnerstva». Śledčy namaŭlaŭ Viktoryju, kab 29 traŭnia naviedała vaŭkavyski adździeł KDB dla razmovy, ale jana admoviłasia jechać biaz pozvy. Dziaŭčynie zajavili, što dazvolny štamp na vyjezd za miažu (jakoha jana čakaje ŭžo druhi miesiac) pastaviać u pašpart tolki paśla razmovy ŭ KDB.
U Babrujsku na sesii harsavietu adnahałosna zvolnili z pracy dyrektara Leninskaha rajonnaha žyłkamunhasu, deputata, hramadzkaha aktyvista Viačasłava Śvizunova za «nievykanańnie zahadaŭ, ihnaravańni naradaŭ». Sam jon na pasiedžańni sesii nie prysutničaŭ: byŭ špitalizavany ź insultam. Deputaty harsavietu nie zachacieli čakać, pakul Śvizunoŭ vyjdzie z bolnicy. Śvizunoŭ uznačalvaŭ haradzkija filii BNF, Biełaruskaj asacyjacyi žurnalistaŭ, vydavaŭ i redahavaŭ niedziaržaŭnuju hazetu «Krynička babrujskaja». Leninski žyłkamunhas Babrujsku ŭznačaliŭ u sakaviku 2005 h., ale ŭ listapadzie 2006 h. jaho adchilili ad dyrektarstva: zhodu na heta tady dali taksama deputaty harsavietu. Babrujski harsud u studzieni 2006 h. pryznaŭ zvalnieńnie niezakonnym i adnaviŭ Śvizunova na pasadzie.
Moładzievych aktyvistaŭ Jurja Haŭrylenku i Andreja Stankieviča administracyjnaja kamisija Žłobinskaha rajvykankamu aštrafavała na 2 b.v. kožnaha: 11 traŭnia ich zatrymali asoby ŭ cyvilnym, zavieźli ŭ pastarunak (dzie trymali 5 hadzinaŭ) i źvinavacili ŭ vyviešvańni abviestak u niepryznačanych dla hetaha miescach dy raspaŭsiudzie drukavanych vydańniaŭ, «vyrablenych z parušeńniem vyznačanaha paradku».
29 traŭnia
U Homieli sud Čyhunačnaha rajonu zadavoliŭ skarhu prafsajuznaha aktyvista Alaksandra Jeŭsiejčuka: jon patrabavaŭ pryznać niezakonnym administracyjnaje pakarańnie i skasavać štraf 5 b.v., nakładzieny administracyjnaj kamisijaj za raspaŭsiud zvarotu da rabotnikaŭ aŭtaparku №1.
Dyrektara Niezaležnaha instytutu sacyjalna-ekanamičnych i palityčnych daśledavańniaŭ, zarehistravanaha ŭ Litvie, Aleha Manajeva vyklikali ŭ Hienprakuraturu: śledčy Stanisłaŭ Novikaŭ cikaviŭsia «niezakonnaj» dziejnaściu nie zarehistravanaha ŭ Biełarusi NISEPD i sacyjalahičnymi daśledavańniami Manajeva nakont vynikaŭ prezydenckich vybaraŭ. Varta nahadać, što źviestki, atrymanyja hrupaj sacyjolahaŭ pad kiraŭnictvam A.Manajeva, rezka razychodziacca z vynikam, abvieščanym Lidzijaj Jarmošynaj.
Prakuratura Zavodzkaha rajonu nie znajšła parušeńniaŭ u dziejnaści supracoŭnikaŭ specpadraździaleńnia pa baraćbie z teraryzmam «Ałmaz», jakija 25 sakavika zatrymali A.Kazulina. Palityk skardziŭsia, što jamu traŭmavali ruku kajdankami i abychodzilisia ź im abraźliva. Zatoje ŭ adkazie prakuratury nazyvajucca imiony bajcoŭ, što zatrymlivali kandydata ŭ prezydenty: heta A.Dziadkoŭ, K.Ciušeŭski, I.Safin, I.Bialaśnikaŭ, A.Baraziniec. Kamandu zatrymlivać Kazulina davaŭ kamandzir «Ałmazu» Mikałaj Karpiankoŭ, jaki ŭ toj samy dzień paźniej stralaŭ u mašynu Jurja Radziviła. Va ŭsim hetym udzielničała namieśnica kiraŭnika administracyi Maskoŭskaha rajonu N.Hardziajuk, jakaja sustrakała A.Kazulina na ŭvachodzie.
AŠ
Kamientary