Mierkavańni77

Andrej Kurajeŭ: Łukašenka šantažuje Maskvu aŭtakiefalijaj

Alaksandr Łukašenka zajaviŭ, što pra aŭtakiefaliju biełaruskaj carkvy, jakuju ŭ apošni čas časta abmiarkoŭvajuć u Biełarusi, nie moža być i havorki.

Čytajcie taksama: «Niama takoj mahčymaści ŭ Rasii, uličvajučy nastupstvy ŭsiaho, na heta pajści»: Łukašenka nazvaŭ pryciahnutymi za vušy razmovy pra abjadnańnie z Rasijaj

Protadyjakan Andrej Kurajeŭ u efiry NSN nazvaŭ rytoryku Łukašenki pra aŭtakiefaliju Biełaruskaj carkvy papiaredžańniem Maskvie.

Andrej Kurajeŭ. Fota: Wikimedia Commons.

«Łukašenku nichto za jazyk nie ciahnuŭ uźniać pytańnie pra carkvu. Heta značyć, tam było šmat inšych pytańniaŭ vyklučna dziaržaŭnych, da jakich jon i pierajšoŭ. Čamu jon naviazaŭ pytańnie pra zachavańnie dziaržaŭnaj nacyjanalnaści ŭ Rasii i pra źlićcio ŭ adnu dziaržavu z pytańniem ab aŭtakiefalii Biełaruskaj carkvy. Jasna, što hetyja pracesy roznanakiravanyja. Nielha źlivacca z Rasijaj i adnačasova stvarać aŭtakiefalnuju carkvu Biełarusi. Vidavočna, što heta była apazicyja. Ja dumaju, što heta adkryvajecca niejkaje takoje akno Aviertona, heta takaja miakkaja forma šantažu. Heta značyć Maskva pavinna mieć na ŭvazie, što, kali budzie cisnuć na pytańnie ab źlićci dziaržaŭ, to Biełaruś uźnimie carkoŭnaje pytańnie, a lepš naohuł nie čapać ni pieršaje, ni druhoje pytańnie. Ja tolki tak razumieju hetuju zajavu», — upeŭnieny protadyjakan.

Andrej Kurajeŭ adznačyŭ, što Łukašenka nibyta znachodzicca ŭ niedružalubnych adnosinach ź mitrapalitam Minskim i Zasłaŭskim Paŭłam, jaki, pa słovach protaijereja, tak i nie zmoh asimilavacca ŭ miascovym hramadstvie.

«Tamu adpaviednyja nastroi jość. Inšaje pytańnie, što dziejańni Kanstancinopala aŭtamatyčna raspaŭsiudžvajucca i na Biełaruś, tamu što heta adna terytoryja kijeŭskaj mitrapolii ŭ ramkach XVII stahodździa. Adpaviedna carkoŭna-kananičnaja baza dla stvareńnia Biełaruskaj aŭtakiefalnaj carkvy isnuje. Toje, što ŭ biełaruskim duchavienstvie jość takija cichija nastroi, heta taksama, niesumnienna. Tolki niama Parašenki, h.zn. palityka, jaki skaža, što heta maja tema, ja za heta biarusia. Łukašenka pakul što tolki namiakaje, što moža ŭziacca. Nie fakt, što heta zastaniecca tolki na słovach, tamu što kramloŭska-biełaruski raman užo vielmi zaciahnuty, u im mała plusoŭ, tamu Łukašenka paznačyŭ adnu ź min, jakuju možna vykarystać», — skazaŭ na zakančeńnie Kurajeŭ.

Kamientary7

«Vyrašyš uciačy — pałamaju nohi». Były palitviazień raskazaŭ pra pracu na chimii pa 18 hadzin na dzień

«Vyrašyš uciačy — pałamaju nohi». Były palitviazień raskazaŭ pra pracu na chimii pa 18 hadzin na dzień

Usie naviny →
Usie naviny

Polskija daktary dastali ź biełarusa kulu, jakoj u jaho stralali ŭ 2020 hodzie1

Andželina Džoli sustrakajecca z modnym repieram, maładziejšym za jaje na dzieviać hadoŭ1

U Hrodnie abrabavali amierykancaŭ — skrali papularny darahi preparat6

Voś u jakich rajonach Minska moža znoŭ pahoršać jakaść vady2

Uspyška virusa Marburh moža pieraraści ŭ novuju pandemiju. Što heta za chvaroba?3

Čerhi z aŭtobusaŭ na miežach Biełarusi znoŭ źnikli

Vielmi mocny pažar na naftabazie ŭ Piermskim krai Rasii

Byvaj, Jeŭropa! Biełarusy kančatkova pierasadžvajucca na kitajskija aŭto20

Na Nobieleŭskuju premiju miru sioleta pretenduje 286 kandydataŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Vyrašyš uciačy — pałamaju nohi». Były palitviazień raskazaŭ pra pracu na chimii pa 18 hadzin na dzień

«Vyrašyš uciačy — pałamaju nohi». Były palitviazień raskazaŭ pra pracu na chimii pa 18 hadzin na dzień

Hałoŭnaje
Usie naviny →