Vajna

Jak patryjarch Kirył apraŭdvaje vajnu 

Pryvodzim cytatu sa zvarotu patryjarcha Kiryła da viernikaŭ, ź jakim jon vystupiŭ 3 krasavika paśla liturhii.

Patryjarch Kirył. Fota: Wikimedia

Siońnia słova «niezaležnaść» časta ŭžyvajecca ŭ adnosinach amal usich krain śvietu. Ale heta niapravilna, tamu što bolšaść krain śvietu znachodziacca ciapier pad kałasalnym upłyvam adnoj siły, jakaja siońnia, na žal, supraćstaić sile našaha naroda. I pakolki heta tak, pakolki tam vialikaja siła, to i my pavinny być vielmi mocnymi. Kali ja kažu «my», ja maju na ŭvazie, u pieršuju čarhu, Uzbrojenyja siły — ale nie tolki.

Uvieś naš narod siońnia pavinien pračnucca, schamianucca, zrazumieć, što nastaŭ čas asablivy, ad jakoha moža zaležać histaryčny los našaha naroda.

Mienavita tamu ja siońnia mienavita tut, u hetym chramie, ździajśniaŭ Boskuju liturhiju — kab sustrecca ŭ pieršuju čarhu z pradstaŭnikami našych Uzbrojenych sił, źviarnucca da ich, a praź ich — da ŭsioj našaj armii, da fłotu, da ŭsich abaroncaŭ Ajčyny, kab jany ŭśviedamlali histaryčnuju važnaść momantu, jaki my pieražyvajem. Jašče i jašče raz chaču skazać: my miralubnaja kraina i vielmi miralubivy, šmatpakutny narod, jaki paciarpieŭ ad vojnaŭ tak, jak mała chto ź jeŭrapiejskich narodaŭ. U nas niama nijakaha imknieńnia da vajny ci da taho, kab rabić niešta, što mahło b nanieści škodu inšym. Ale my ŭžo tak vychavany ŭsioj našaj historyjaj, što lubim svaju Ajčynu i budziem hatovyja abaraniać jaje tak, jak tolki ruskija mohuć abaraniać svaju krainu.

<…>

Viadoma, kali ja kažu ŭsio heta, ja nie pierastaju adčuvać tryvohu za ŭsich ludziej, jakija žyvuć u tych miescach, dzie siońnia adbyvajucca vajennyja sutyknieńni. Bo ŭsio heta — ludzi i narody Śviatoj Rusi, usio heta našy braty i siostry. Ale, jak u Siaredniaviečča, žadajučy asłabić Ruś, roznyja siły sutykali bratoŭ adzin z adnym, pahružajučy ich u mižusobicu, tak adbyvajecca i siońnia. A tamu treba zrabić usio, što my tolki možam zrabić, kab spyniłasia krovapralićcie i kab nie było niebiaśpieki mižusobicy z usimi jaje nastupstvami.

Ale pry hetym my pavinny być viernyja — kali ja kažu «my», ja maju na ŭvazie, u pieršuju čarhu, vajskoŭcaŭ — svajoj prysiazie i hatoŭnaści «dušu svaju pakłaści za bližniaha svajho», jak śviedčyć ab tym słova Božaje.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Historyja aryštu mazyrskaj błohierki, jakaja niekalki hadoŭ chavałasia ad siłavikoŭ, akazałasia dramatyčnaj5

Historyja aryštu mazyrskaj błohierki, jakaja niekalki hadoŭ chavałasia ad siłavikoŭ, akazałasia dramatyčnaj

Usie naviny →
Usie naviny

Mazyrski NPZ pryznaŭ svaju stratnaść i raskazaŭ pra pavieličeńnie zahruzki

Psichałohija supierahienta: jak adna z samych paśpiachovych apieracyj KHB zakončyłasia najbolšym pravałam6

Paśla Minska płanujuć pieravieści na artezijanskuju vadu i inšyja harady3

Na adnu z najstarejšych cerkvaŭ Kapylskaha rajona pastavili załatuju cybulinu i ruskija kakošniki13

Zialenski choča, kab raździalalnaja linija ŭ Jeŭropie prajšła pa ŭschodniaj miažy Ukrainy i Biełarusi18

Zialenski: Pucin razhladaje Biełaruś jak rehijon Rasii5

Mora za 200 mietraŭ, krevietki pa kursie čornaha rynku. Biełarus pažyŭ u Jehipcie, a potym pierajechaŭ u Polšču1

Amal pałova zakaźnika «Prostyr» na biełaruska-ŭkrainskaj miažy zhareła za try dni

Rasijskija śpiecsłužby stvaryli novaje padraździaleńnie dla baraćby z Zachadam6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Historyja aryštu mazyrskaj błohierki, jakaja niekalki hadoŭ chavałasia ad siłavikoŭ, akazałasia dramatyčnaj5

Historyja aryštu mazyrskaj błohierki, jakaja niekalki hadoŭ chavałasia ad siłavikoŭ, akazałasia dramatyčnaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić