Makiet pomnika kniaziu zojmie centralnaje miesca na vystavie skulptara Alesia Šaternika.
Makiet pomnika kniaziu zojmie centralnaje miesca na vystavie skulptara Alesia Šaternika.
25 žniŭnia — vialiki dzień dla amataraŭ mastactva. Akramia art-fiestyvala «Dach-9», jaki pačniecca ŭ Pałacy Mastactvaŭ a 17 hadzinie, amatary pryhožaha, zavitaŭšy u centr horadu na jakuju hadzinu raniej, zmohuć naviedać adkryćcio jašče adnoj imprezy. A 16-j hadzinie na Siadzibie BNF svaju mini-vystavu «Baćka i dačka» adkryvaje mastak Aleś Šaternik.
U vystaŭlenych pracach Šaternik pajadnaŭ temy architektury i žyvapisu: tut i malunki minskich cerkvaŭ, Mahdaleny i Kafiedralny Sabor, a taksama jaho eskizy da pomnikaŭ.
«Centralnaje miesca na vystavie zajmaje eskiz majho pomnika Ŭsiasłavu Čaradzieju, - kaža Šaternik. - U Połacku ŭžo jość pomnik Čaradzieju, ale na maju dumku patrebnaja vieličnaja skulptura ŭ bolš pasoŭnym miescy — la Safijskaha saboru. Moj Čaradziej na kani, a ŭ ruce trymaje mieč-kryž, simvał duchoŭnaści i dziaržaŭnaści».
Akramia karcinaŭ na architekturnuju tematyku i eskizaŭ na vystavie budzie prezientavana kolki piejzažnych pracaŭ. Ich siužet — ulubiony Alesiem śviancianski i naračanski kraj (voziera Bałduk i vakolicy). Akramia pracaŭ baćki na vystavie buduć pradstaŭlenyja pracy dački Alesia, Julii, jakaja maluje ŭ styli madernizmu.
Aleś Šaternik (nar. 1960) — viadomy skulptar i žyvapisiec, aŭtar pomnika Tadevušu Kaściušku, što ŭstalavany na terytoryi ambasady ZŠA. Minčukam Šaternik viadomy pa ckulpturnaj kampazicyja «Hukańnie viasny» na praśpiekcie Mašerava. Aŭtar «Zvona Svabody». Žyvie ŭ Minsku.
Julija Šaternik (nar. 1982). Mastačka. Skončyła minski instytut kultury, i zajmajecca žyvapisam, a taksama piedahohikaj u halinie mastactva. Žyvie ŭ ZŠA.
Jašče pra albom Alesia Šaternika «Soncakryž» čytajcie tutaka..
Ciapier čytajuć
Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier

Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier
«Kali ciapier chierova, značyć, heta jašče nie kaniec». Pahutaryli z epatažnym «śviatarom XXI stahodździa», pra jakoha nie było čuvać piać hadoŭ paśla aryštu

Kamientary