Śviet

Režysior Olivier Stoŭn, jaki zdymaŭ film pra Pucina, zajaviŭ, što toj chvareŭ na rak

Amierykanski režysior Olivier Stoŭn u intervju 17 maja vykazaŭ zdahadku, što pieraniesieny Pucinym rak byŭ adnym z faktaraŭ, što lažaŭ u asnovie jaho rašeńnia napaści na Ukrainu.

«Ja nie mahu vam z upeŭnienaściu adkazać [čamu Pucin napaŭ na Ukrainu]. Pa-pieršaje, my nie viedajem, što jamu skazali, ci raźviedka sapraŭdy davała jamu pravilnyja acenki. Mahčyma, jon nie byŭ dobra infarmavany pra stupień supracoŭnictva, jakoje mahli dać ruskim va Ukrainie. Heta mahło być adnym z faktaraŭ taho, što jon niekarektna acaniŭ nastupstvy [vajny]. I nie zabyvajcie takuju reč: u Pucina byŭ rak, i ja dumaju, jon adoleŭ jaho, ale jašče jon byŭ izalavany padčas kavidu. <…> Mahčyma, jon straciŭ kantakt ź ludźmi. Ale ja śpiekuluju, ja nie viedaju dakładna», ‒ skazaŭ režysior.

Olivier Stoŭn paznajomiŭsia z rasijskim prezidentam u 2015 hodzie, a ŭ 2017 hodzie na ekrany vyjšaŭ jahony čatyrochsieryjny film «Intervju z Pucinym», u jakim surazmoŭcy abmiarkoŭvajuć historyju rasijska-amierykanskich adnosin, situacyju ŭ Siryi, Ukrainie dy inšyja hieapalityčnyja pytańni.

Hety film krytykavali za toje, što Stoŭn unikaŭ vostrych temaŭ i adnosiŭsia da Pucina ź liślivaściu i ŭhodlivaściu.

U 2019 hodzie stała viadoma, što Olivier Stoŭn padčas intervju z Pucinym paprasiŭ taho stać chrosnym baćkam jaho 22-hadovaj dački.

U rasśledavańni pra zdaroŭje prezidenta, apublikavanym «Prajektam», havorycca, što Pucina ŭ kožnaj jaho pajezdcy supravadžajuć u siarednim dzieviać daktaroŭ, a samyja častyja jaho spadarožniki — łor i chirurh-ankołah, jaki napisaŭ dysiertacyju ab lačeńni raku ščytapadobnaj załozy.

Navošta Pucinu chirurh-ankołah? Vyjšła rasśledavańnie pra zdaroŭje prezidenta Rasii

Pucin usie 12 chvilin dakłada Šajhu pra Maryupal trymaŭsia za kraj stała 

Pucin nakryŭsia padčas parada. Heta vyklikała novyja abmierkavańni jaho zdaroŭja

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Dziaržaŭnyja sacyjołahi: Biełarusy najpierš źviazvajuć svaju dziaržaŭnaść ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim23

Dziaržaŭnyja sacyjołahi: Biełarusy najpierš źviazvajuć svaju dziaržaŭnaść ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim

Usie naviny →
Usie naviny

Jak idzie ramont mosta na praśpiekcie Niezaležnaści FOTY1

U Litvie chočuć stvaryć dronavuju zasłonu na miažy ź Biełaruśsiu1

«Patelefanujcie Pucinu»: Rute papiaredziŭ Kitaj, Indyju i Braziliju pra druhasnyja sankcyi3

U parku Čaluskincaŭ źjavicca «Vieža svabodnaha padzieńnia»2

Miadźviedzieŭ pra ŭltymatum Trampa: Rasii ŭsie roŭna8

«Adzin hladzieŭ telefon, druhi razmaŭlaŭ, a treci ŭ baku naziraŭ». Jak ciapier pravodziać dopyty na miažy Biełarusi ź ES18

Trampa spytali, ci jon usio jašče ličyć NATA sastarełaj arhanizacyjaj

Pakalečanaja ŭ Dubai ŭkrainskaja madel pačała havaryć34

«Napramak suśvietnaha ŭzroŭniu». Kurort u Paŭnočnaj Karei budavali, kab adkryć KNDR śvietu, ale pakul i rasijanie nie chočuć jechać8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dziaržaŭnyja sacyjołahi: Biełarusy najpierš źviazvajuć svaju dziaržaŭnaść ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim23

Dziaržaŭnyja sacyjołahi: Biełarusy najpierš źviazvajuć svaju dziaržaŭnaść ź Vialikim Kniastvam Litoŭskim

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić