Andrej Mielnik
«Heta zajava, pra jakuju ja paśla peŭnaha času, viadoma, škaduju. Ja asabista paprašu ŭ jaho prabačeńnia», — skazaŭ Mielnik. Pasoł dadaŭ, što jahonaja zajava była «dypłamatyčna niedarečnaj» i «abraziła mnohich ludziej nie tolki ŭ Hiermanii».
U pačatku maja Mielnik raskrytykavaŭ admovu Šolca ad vizitu ŭ Kijeŭ u znak pratestu ad taho, što pierad hetym ukraincy admovilisia pryniać u siabie fiederalnaha prezidenta Franka-Valtera Štajnmajera.
«Stroić ź siabie pakryŭdžanuju liviernuju kaŭbasu — hučyć nie vielmi pa-dziaržaŭnamu… Havorka idzie pra vielmi žorstkuju vajnu na źniščeńnie z časoŭ napadu nacystaŭ na Ukrainie, heta nie dziciačy sadok», — pracytavali tady Mielnika niamieckija vydańni.
U niamieckaj movie vyraz «pakryŭdžanaja liviernaja kaŭbasa» ŭžyvajecca dla abaznačeńnia ludziej, jakija strojać ź siabie pakryŭdžanych bieź jakoj-niebudź važkaj na toje pryčyny.
Zvyčajna za takimi niedypłamatyčnymi vykazvańniami dypłamataŭ na adras kiraŭnictva krain, u jakich jany pradstaŭlajuć svaju dziaržavu, iduć noty pratestu i inšyja miery ŭździejańnia, ale ŭličvajučy ahulny kantekst niamieckaje kiraŭnictva nie stała z hetaha razdźmuvać vialiki skandał.
Ciapier ža situacyja ŭvohule źmianiłasia. Šolc niadaŭna pryjazdžaŭ u Kijeŭ razam ź lidarami Francyi, Italii i Rumynii. Jon aficyjna zajaviŭ pra padtrymku nadańnia Ukrainie statusu kandydata na ŭstupleńnie ŭ ES, a taksama paabiacaŭ dalejšuju vajskovuju dapamohu ŭ baraćbie z rasijskim uvarvańniem.
Ukraina taksama pačała narešcie atrymlivać ad Hiermanii ciažkoje ŭzbrajeńnie, takoje jak samachodnyja artyleryjskija ŭstanoŭki Panzerhaubitze 2000.