Litva admoviłasia ad rasijskich hruzaŭ, ale ŭ Łatvii ich abarot raście
Paśla admovy Litvy ad rasijskich i biełaruskich hruzaŭ nahruzka na Kłajpiedski port źniziłasia na 19%. A ŭ partach Łatvii ŭ toj ža čas hruzaabarot staŭ pavialičvacca. Litoŭskaja asacyjacyja styvidarnych kampanij miarkuje, što rasijskim hruzam u Łatvii dali «zialonaje śviatło».

Kiraŭnik Asacyjacyi Vajdotas Šylejka adznačyŭ, što raniej Ryha zastałasia bieź vialikaj płyni vuhalu, jaki ciapier pastupova viartajecca. Heta pieravažna vuhal i roznyja rudy, jakija dapamahajuć kampiensavać straty i dajuć stanoŭčy vynik. Padobnuju situacyju nazirajuć i ŭ Vientśpiłsie.
Vajdotas Šylejka kanstatavaŭ, što hruzy z Rasii iduć ciapier praz Łatviju. Pa jaho słovach, u hetaj krainie hruziać tyja tavary, jakija nie traplajuć pad sankcyi, u toj čas jak u Litvie imknucca zusim dystancyjanavacca ad suviaziaŭ z Rasijaj.
Pry hetym Šylejka adznačaje, što Łatvija i Estonija i zaŭsiody aryjentavalisia na tranzit rasijskich hruzaŭ, a ŭ Litvy hetaha i raniej było našmat mienš. Tamu Ryha i Talin, chutčej za ŭsio, ciapier pracujuć ź niepadsankcyjnymi hruzami z Rasii i hruzami z Kazachstana.
Ciapier čytajuć
Historyja ŭ EHU — heta histfak vašaj mary. Jeŭrapiejski dypłom z navučańniem na biełaruskaj movie pry intensiŭnym vyvučeńni anhlijskaj. I poŭnaja svaboda

Kamientary